Osim značajnog povećanja naknada za rad vikendom, prijedlog izmjena Zakona o radu definiše i preraspodjelu radnog vremena, za koju radnici tvrde da se zloupotrebljava
Ekonomista Faruk Hadžić sačinio je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu Federacije BiH kojim bi se, ukoliko bi bio usvojen u Parlamentu FBiH, poboljšala prava radnika u ovom entitetu.
Izmjenom zakona dosadašnjih 40 sati rada sedmično prelazi u 40 sati rada od ponedjeljka do petka, ukoliko kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije definisano u kraćem roku. Ostavljena je mogućnost i da se puno radno vrijeme od 40 sati može rasporediti na šest dana u sedmici, gdje dio preraspodijeljenog punog radnog vremena vikendom ne može iznositi duže od četiri sata.
Otežani uslovi rada, prekovremeni i noćni rad
Značajan je i član 76. Zakona koji se odnosi na pravo povećanja plate radniku.
(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad i rad vikendom, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
(2) Naknada za prekovremeni rad ne može biti uvećana za iznos manji od 20 posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(3) Naknada za rad vikendom, ukoliko je u pitanju subota, ne može biti uvećana za iznos manji od 50 posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(4) Naknada za rad vikendom, ukoliko je u pitanju nedjelja, ne može biti uvećana za iznos manji od 100 posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(5) Naknada za noćni rad, ne može biti uvećana za manji iznos od 70 posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
(6) naknada za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana koji je zakonom određen da se ne radi, ne može biti uvećana za iznos manji od 100 posto od iznosa satnice za puno radno vrijeme zaposlenika.
U prijedlogu zakona navedeni su i neki od argumenata za njegovo donošenje, kao što su zdravstvene koristi, povećanje produktivnosti, radno-privatni balans i smanjenje nezaposlenosti.
Prijedlog izmjena Zakona o radu FBiH dostavljen je Sindikatu trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, a predsjednica tog sindikata Mersiha Beširović za Buku je komentarisala navedeni prijedlog.
“Prijedlog sam po sebi je zaista idealan, u smislu konačnog stajanja ukraj tom neplaćenom prekovremenom radu. Prijedlog isto tako predviđa značajnu nadoknadu za rad u dane vikenda. Međutim, ono što je nama sporno u tom prijedlogu jeste što se bojimo da on nije realan i da ga nikad neće podržati poslodavci. Prijedlog predviđa značajno izdvajanje na ime dodatnih naknada, a znamo kako je stanje sa poslodavcima kada im se traže dodatna izdvajanja”, skeptična je Beširović.
Ona navodi kako prijedlog zahtijeva otpakivanje Zakona o radu FBiH.
“To bi onda povuklo i niz drugih stvari. Javili bi se i neki drugi sindikati sa svojim izmjenama i onda je to dugotrajniji proces. Zakon o radu koji imamo trenutno u Federaciji je jako loš. Toliko je loš da mislim da bi bilo lakše i bolje praviti novi zakon o radu, tako da ne znam koliko je uopšte moguće pristupiti izmjenama i dopunama samo u ovom smislu. Gospodin Hadžić nam je prenio da će on sa prijedlogom ići prema Ministarstvu za rad i nama bi značilo ukoliko bi ovaj prijedlog dobio podršku”, govori predsjednica Sindikata trgovine.
Beširović konstatuje da bi se radnicima povećala plata za oko 300 KM samo na osnovu rada vikendom, ukoliko bi pomenuti prijedlog bio usvojen.
Zakon loš svima, samo ne bivšem premijeru
U prethodnim godinama brojni radnički sindikati, ali i opozicioni zastupnici u Parlamentu FBiH su isticali kako Federacija BiH ima loš Zakon o radu, a neki od zastupnika su čak tvrdili kako je on radnika pretvorio u modernog roba. Jedini koji je konstantno hvalio taj zakon bio je bivši federalni premijer Fadil Novalić.
“Zakon o radu je ostavio puno nedorečenih stvari. Ono što je za nas u Sindikatu trgovine jako bitno, a dijelom se gospodin Hadžić dotakao toga u ovom pomenutom prijedlogu, a odnosi se na član 39. odnosno na preraspodjelu radnog vremena, koja se masovno zloupotrebljava. Ugovori na određeno vrijeme nisu riješeni na adekvatan način. Predviđeno je da se ugovor na određeno može produžavati tri godine, a nakon toga bi radnik trebao da dobije ugovor na neodređeno. U praksi se dešava da se prekine radni odnos na mjesec ili dva, i onda radnik ponovo dobije ugovor na određeno vrijeme. Trebalo je prihvatiti ugovor na određeno kao realnost i urediti prava radnika kada prestane radni odnos definisan ugovorom na određeno vrijeme. Situacija je sada takva da kada radniku istekne ugovor on nema nikakva prava”, naglašava Beširović, dodavši kako Zakon o radu ima i brojne druge mane.
