O privredi i privrednim potencijalima u Rezimeu smo razgovarali s direktorom UPFBiH Mariom Nenadićem i zamjenikom glavnog tajnika VTHBiH Momčilom Komljenovićem.
Na početku, Nenadić kaže da nije lako biti privrednik u BiH.
“Presporo idu promjene u poslovnom ambijentu i naša su očekivanja velika. Mi smo pred izbornu kampanju reagirali spremno i pripremili smo jedan dokument koji se zove “Što poslodavci očekuju od vlasti”. To je set propisa koji vlastima nudi jednostavna, moguća, izvodiva rješenja.
Komljenović navodi da BiH ima malu privredu i da je uvozno zavisna.
“Spoljnotrgovinska razmjena je stalno u porastu, naročito poslije pandemije. posljednjih godinu dana osjeti se porast uvoza i izvoza oko 40% na nivou BiH. Sa tog aspekta možemo biti zadovoljni. Ali kada gledamo BiH kao jednu otvorenu i uvozno zavisnu državu mislim da bi trebalo težiti tome da se poveća ta spoljnotrgovinska razmjena sa svijetom.”
Kao ključne probleme Nenadić, prije svega, izdvaja ogromna opterećenja rada.
“Mi smo jedna od zemalja sa najvećim opterećenjima koja značajno utiču u konačlnici na cijenu proizvoda, na cijenu rada, plate radnika, na minimalne plate i ostalo. Podhitno moramo rješavati pitanje doprinosa, parafiskalnih nameta kojih je previše i preskupi su, ogromno su opterećenje i teret u radu i djelovanju poslodavaca. Neophodno je krenuti u jedan ozbiljan set reformi koje se moraju desiti na svim nivoima.”
Radna snaga jedan od ključnih problema
Naglašava da je ogroman problem i disbalans u zakonima.
“Već dolazi do prelijevanja radne snage. To se dešava i između Federacije i Republike Srpske. Radna snaga je jedan od ključnih problema i mogla bi biti na drugom mjestu naših prioriteta.”
Komljenović ističe da entitetske vlade pokušavaju da pomognu privredi i da se problemi lakše prevaziđu.
“Krize koje izazivaju globalnu recesiju su upravo ovo poskupljenje energenata, zatim nestašica hrane, inflacija, klimatske promjene. Sve su to krize koje slijede globalnoj recesiji. Privreda BiH je tu negdje i daj Bože da nas ta recesija prođe, ali trebamo se za nju spremati. Entitetske vlade su sigurno mogle uraditi više, ali trebamo biti realni da živimo u turbulentnom vremenu. Ipak mislim da se čini u granicama mogućnosti.”
Na pitanje jesu li poslodavci osjetili bilo kakve olakšice od mjera koje su do sada uvedene, Nenadić odgovara: “Bilo je jako korisnih mjera koje su poduzete u vrijeme pandemije. Međutim, ne možemo mjeriti poslovni ambijent smao prema onome što je ostavila pandemija ili uzimajući u obzir neke parametre koji polako ostaju iza nas. Mi moramo ići naprijed. Možemo učiniti mnogo više da se poslovni ambijent uskladi. Ode nam omladina, gubimo vrijeme, neusklađen nam je obrazovni sistem sa potrebama tržišta rada. Generalno jedni druge ne slušamo, zamro je socijalni dijalog.”
Naglašava da je nedostatak radne snage ogroman problem.
“Konačan cilj je da dođemo do aktivnih tražilaca posla.”
Komljenović kaže da nam sve više radne snage dolazi iz drugih zemalja.
Povećati broj prelaza koji imaju fitosanitarne preglede
Nenadić smatra da nismo dovoljno preispitali vlastite resurse.
“Postoje grane privrede za koje u ovom trenutku očekujemo uvoz radne snage. Drvna industrija je nešto što iskazuje jasne zahtjeve za uvozom radne snage. Sivo tržište je posebno pitanje i problem.”
Na pitanje kako spriječiti odlazak radne snage Komljenović odgovara: “Poboljšanjem konkretnih mjera koje bi država trebalo da preduzme. Probleme sa kojima se susreće radna snaga moramo smanjiti. Povećanjem plata, političkom sigurnošću.. Što je najopasnije, ode nam stručna radna snaga, mlada radna snaga.”
Nenadić naglašava da je uvoz radne snage krajnja alternativa.
“Moramo raditi na unaprjeđenju poslovnog ambijenta.”
O povećanju minimalne plate na 1000 maraka kaže da nisu poslodavci niti protiv ovog ni iznosa ni protiv povećanja ni minimalne ni bilo koje druge plate.
“Međutim, ne može vlast to uraditi bez provedenih procedura. Nema potrebe da pravimo još veći problem na tržištu rada i u privredi generalno. Minimalna plata od 1000 KM koju neće pratiti smanjenje doprinosa i smanjenje opterećenja na platu nas vodi u novi ozbiljan problem – gašenje firmi i radnih mjesta.”
O pomjeranju granice Šengena prema BiH Komljenović kaže da ćemo biti u problemu.
“Mi tražimo da se poveća određeni broj prelaza gdje imaju fitosanitarni pregledi. Imamo dva i tražimo još jedan, po mogućnosti dva, jer bi to omogućilo brži protok roba koje su lako kvarljive.”
federalna.ba
