U susret očekivanoj povećanoj ljetnoj potrošnji električne energije na Balkanu, koji je u augustu prošle godine pretrpio jednodnevni strujni “blackout”, Institut za energiju jugoistočne Europe (IENE) sa sjedištem u Grčkoj izašao je sa upozorenjem kako postoji prijetnja za sličan nestanak struje u ovom dijelu Europe i ovog ljeta.
“Jugoistočna Europa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastaviti da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost”, ocjenjuje IENE u analizi pod nazivom “Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?” podstaknutoj i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.
Spomenuta ranjivost proizlazi, prema istom izvoru, iz nepovoljnog energetskog miksa Grčke koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije.
Kolaps zavisi od mnogo faktora
“U određenim danima velike solarne ili vetroelektrane mogu obezbediti i do 70 ili 80 posto potrošnje električne energije u zemlji, što je statistika koja odražava uslove kakvi su navodno bili na Iberskom poluostrvu u vrijeme nestanka struje. Slični trendovi prodora obnovljivih izvora pojavljuju se u Bugarskoj i Rumuniji, a zemlje poput Albanije i Crne Gore uveliko su zavisne od hidroenergije, još jednom povremenom izvoru na koji utiču vremenski uslovi”, napominju analitičari IENE.
“Donekle se mogu složiti sa zaključkom IENE koji je dosta neodređen i opšti”, kaže za Jutarnji list stručnjak sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Božidar Filipović-Grčić.
Čak ako postoje pravovremena ulaganja i pažljivo planiranje, dodaje Filipović-Grčić, to nije garancija da se ovakvi događaji u elektroenergetskom sistemu (EES) ne mogu dogoditi jer to, ističe, zavisi od još mnogo faktora.
Kako riješiti problem?
“Kritično, na primjer, može biti isključenje i(li) ispad interkonekcijskih ili drugih dalekovoda koji su znatno opterećeni ili u slučaju ispada velikih elektrana s mreže. Ako to korelira sa velikim udjelom proizvodnje iz obnovljivih izvora i malom inercijom u EES-u, nepovoljnom topologijom mreže i malim brojem interkonekcija na ‘čvrsti’ sistem sa većom inercijom, vjerovatnost raspada EES-a se povećava. Kasnijim kaskadnim poremećajem mogu biti pogođeni različiti dijelovi”, kaže Filipović-Grčić.
Osvrnuo se i na preporuku grčkog instituta da su skladištenje energije u baterijama, reverzibilne hidroelektrane, odziv na potražnju i fleksibilna proizvodnja uz pomoć najsavremenije energetske elektronike ključni za smanjenje rizika od nestanka struje: “Ako na probleme koje donosi masovna integracija obnovljivih izvora u EES, a koji su sami po sebi skupi i nepredvidljivi izvori energije, reagujemo samo na način da u mrežu ugrađujemo dodatne nove i još skuplje uređaje kako bi riješili probleme, trebamo da budemo svjesni da se i ti uređaji kvare, da i njih neko treba da održava, što nije jeftino, i da se kompleksnost upravljanja EES-om povećava.”
Nalaz grčkog instituta dolazi u trenutku kada još nisu utvrđeni uzroci nestanka struje na Pirenejima 28. aprila ove godine, koje će od ove nedelje pokušati da utvrdi i krovna organizacija evropskih upravljača elektroenergetskom mrežom ENTSO.
