Evropska unija i Britanija objavile su nove sankcije Rusiji ne čekajući da im se priključi SAD, dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji nije obećao da će pristati na primirje u Ukrajini.
London i Brisel su objavili da su sankcije usmjerene na rusku flotu tankera u sjenci i finansijske kompanije koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija. Novim mjerama želi se Rusiji onemogućiti pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti prihodi od prodaje energije. Evropska visoka predstavnica za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas kaže da se radi o najopsežnijem paketu sankcija dosad.
“Dok Putin glumi zainteresovanost za mir, u pripremi su nove sankcije i što duže Rusija istraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu, naš će odgovor biti oštriji”, rekla je Kalas. Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi upozorio je da će “odgađanje napora za uspostavljanje mira udvostručiti našu predanost da pomognemo Ukrajini i da koristimo sankcije za obuzdavanje Putinove ratne mašine”.
EU je 2022. ograničila cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi Rusiji smanjila prihode kojima finansira rat u Ukrajini. Međutim, da bi zaobišla sankcije, Rusija koristi tankere koji plove pod zastavama trećih zemalja, koji su često neregistrovani i neosigurani.
Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova kojima je zabranjen pristup evropskim lukama, čime se ukupan broj sankcionisanih brodova popeo na 342.
Na crnu listu su stavljeni pojedinci koji omogućavaju rad flote, brodarske kompanije za prevoz sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga te jedan veliki osiguravatelj tankera.
Uvode se i dodatne restriktivne mjere Surgutneftegazu, ruskoj naftnoj kompaniji koja Moskvi osigurava značajne prihode, te ruskoj firmi za otpremanje nafte. Novi paket takođe sankcioniše 45 ruskih kompanija i pojedinaca koji rusku vojsku snabdijevaju dronovima, oružjem, municijom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.
Savjet EU je uz to dodao 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene, zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice, prenosi index.hr.
