Iako su se sindikati zalagali za to da se uštede prebace na plate radnika, ako je preduzeće imalo problema zbog rasta minimalca, to je nerealno očekivati
Prvog jula u Federaciji BiH stupaju na snagu izmjene Zakona o doprinosima koje predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa s 41,5 na 36 posto.
Prema novom zakonu, na primjeru minimalne neto plate u Federaciji BiH od 1.000 KM, ukupni trošak doprinosa, koji je ranije iznosio 648,23 KM pri stopi od 41,5 posto, smanjuje se na 562,32 marke nakon primjene nove stope od 36 posto. Ovim izmjenama poslodavci bi po radniku ostvarili uštedu od 85,91 KM. Kada je riječ o platama većih iznosa, ostvarene uštede kreću se i do 100, 200 ili 300 KM.
Sa riječi na djela
– Dakle, što se tiče izmjena Zakona o doprinosima koje su nedavno usvojene, a koje će se se početi primjenjivati prvog jula 2025, predviđeno je da će poslodavci biti rasterećeni dijela doprinosa koji padaju na njihov teret. Radi se o rasterećenju od 13,25 posto zbirno i u tom segmentu ono što je de facto jeste da će poslodavci manje izdvajati doprinosa na ime plata, rekao nam je Adis Kečo, šef stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH.
Sindikalisti upozoravaju da smanjenje doprinosa, iako korisno za poslodavce, ne garantira automatsko povećanje plaća radnicima – barem ne dok to ne bude jasno propisano zakonom.
– Kako će se ovo odraziti na poslodavce i radnike? Ja bih rekao dosta različito. Pod broj jedan, neće se isto odraziti na visoke plate i na niske plate. Dakle, na niske plate je bio ozbiljan udar početkom godine sa povećanjem minimalca i ovo će dijelom, da tako kažem, rasteretiti poslodavca u smislu doprinosa. Dakle, taj veliki udar koji je bio 1. januara, ja ću reći da su tada za skoro tri stotine maraka povećani doprinosi, oni će se smanjiti za otprilike devedeset maraka. Za one sa visokim platama ovo će dosta dobro doći. Prvo, oni nisu imali veliki udar kao na minimalnu platu, dakle na povećanje, a drugo ovo smanjenje će zaista dobro doći, smatra Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća za FBiH.
Sindikati su se zalagali da se uštede pretvore u povećanje plata radnika. Problem vide u tome što je i sada ostavljena mogućnost da poslodavci odlučuju o tome.
– Evo, ovo je fantastična prilika da pokažu ono što su govorili, da pokažu djelima da kroz rasterećenje određenog dijela doprinosa povećaju plate radnicima. Hoće li to biti ili neće, mi ne možemo sa sigurnošću tvrditi. To je nešto što ćemo morati pratiti u drugoj polovini 2025. i u skladu sa tim donositi neke dalje strategije, usvajati i gledati na koji način da se poboljša ekonomsko-socijalni status radnika, smatra Kečo.
Poslodavci su svjesni da vlada kriza na tržištu rada.
– Šta to dalje znači za radnike, dakle da li će doći do povećanja, istina je da će to zavisiti individualno od poslodavca do poslodavca, odnosno da li će on htjeti za taj iznos za koji će on biti rasterećen doprinosa da poveća platu radniku. To je isključivo volja poslodavca. Mi se nadamo da će se u tom segmentu poslodavci urazumiti, da tako kažem, i početi vrednovati svog radnika onako kako bi i trebali da vrednuju, rekao je Kečo.
Poslodavac i član ESV-a Adnan Smailbegović naglašava da će sve zavisiti od slučaja do slučaja, ali i napominje da to zakonski nije obavezno za poslodavca.
Ekonomsko-socijalno vijeće nastavlja rad na poboljšanju standarda građana/Anadolija
– Ja vjerujem, s obzirom na čitavu situaciju na tržištu rada, da će se značajan broj kompanija odlučiti da cjelokupan iznos ili dio iznosa prebaci na platu radniku, a jedan dio kroz uštede ostavi u svom budžetu, smatra Smailbegović.
Sindikat će insistirati i na zakonskom rješenju koje bi obavezalo poslodavce da dio fiskalnog rasterećenja usmjere na povećanje plata. Jer kod nas vrijedi pravilo – ako me zakon nije natjerao, onda nisam ni dužan, upozoravaju iz sindikata.
– Kada su u pitanju doprinosi koji padaju na teret radnika, ukoliko bi se ti doprinosi rasteretili, onda bi to definitivno značilo da za taj dio za koji bi bili oslobođeni poslodavci doprinosa na teret radnika, taj novac bi išao direktno u džepove radnika. Dakle, ne bi onda bilo ostavljeno na volju poslodavcima da li žele ili ne žele, to bi bila obaveza da taj iznos treba ići u džepove radnika, odnosno na njihove bankovne račune. To će biti jedan od naših zahtjeva prilikom reforme fiskalnih zakona, govorim o Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dohodak, ističe Kečo.
Očekuje se nastavak reforme tokom ove godine kroz drugu fazu izmjena, kako bi se do 1. januara 2026. postigla stabilizacija sistema i utvrdila zbirna stopa doprinosa na približno 30 posto, nadaju se poslodavci.
– Ovo smanjenje doprinosa je jedna pozitivna i dobra stvar, da je Vlada uopšte krenula u ovaj proces fiskalnih reformi. Naravno, ovo je prvi korak, a mi očekujemo ono što su iz Vlade i obećali, da će napraviti drugi korak koji bi trebao da starta 1. 1. naredne godine sa dodatnim smanjenjem od pet posto. I to bi bilo da kažem 10,5 posto ozbiljnog smanjenja, tada bismo već došli u isti rang sa regijom, napominje Smailbegović.
Oba doma federalnog Parlamenta usvojila su taj prvi korak.
– Vlada Federacije, koja je inicijator svih tih promjena, javno je obznanila sve dalje korake koje planira uraditi. Ono u što možete biti sigurni je da će ovo rukovodstvo Predstavničkog doma dostavljanje tih akata, tih izmjena, dopuna ili novih zakona, smatrati prioritetima i biće na dnevnom redu narednih sjednica, rekao nam je predsjedavajući Predstavničkog doma federalnog Parlamenta Dragan Mioković.
Još pet posto
Federalni zastupnik iz Stranke za BiH Admir Čavalić smatra da se pravi efekti mogu vidjeti tek sa realizacijom drugog dijela obećanja Vlade Federacije.
– Tehnički, odnosno računovodstveno posmatrano, riječ je o rasterećenju poduzeća od 5,5 posto. Međutim, u poslovnoj praksi to može značiti benefite za radnika, poslodavca, poduzeće i slično. Zašto? Radnik može i trebao bi zahtijevati povećanje neto plate po osnovu manjih fiskalnih troškova rada. Pravi se ušteda od oko 90 KM i više mjesečno po radniku, u korist radnika i poduzeća, a nauštrb države. Minimalno, ali dovoljno da se iskoristi ovaj benefit. Istina, ako poduzeće ima problema sa poslovanjem, likvidnosti zbog prethodnih odluka Vlade FBiH o povećanju troškova rada, onda to nije realno očekivati. Svejedno, ovo je jedan korak koji smo napravili – većinski usvojeno na Parlamentu – sada je do Vlade FBiH da ponudi dodatnih pet posto i tako održi vlastito obećanje, cijeni Čavalić.
Stopa doprinosa u Federaciji BiH nije se mijenjala od 2009. godine. Izmjene i dopune Zakona o doprinosima dio su šireg paketa fiskalnih mjera koje je Vlada najavila u skladu sa svojim programom rada.
