“Da li su medijski natpisi i napadi na namjensku industriju uzrokovani strahom određenih struktura od rezultata te revizije, vidjet ćemo uskoro. Svjesni smo da smo poremetili interese mnogih mešetara našom odlukom da se namjenska industrija razvija integrativno. Zato želimo informisati javnost o nekim specifičnostima poslovnih procesa, koje ti mešetari dobro poznaju”
Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) iskazali su svoju posvećenost očuvanju i razvoju namjenske industrije.
Taj cilj su, kako se navodi u saopćenju FMERI, sebi postavili na početku mandata i dosad su ga pokazali kroz konkretne primjere – Zrak, koji je bio odveden u stečaj s namjerom potpunog gašenja; TRZ Hadžići, koji je bio pred samim stečajem, ali ga uz velike napore uspijevaju voditi ka oporavku, te Vitezit, koji je također otišao u stečaj i trenutno čeka sudski epilog.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije oglasili su se saopćenjem za javnost povodom “aktuelne teme vezane za firmu namjenske industrije Pretis”. Naveli su da se “nažalost, u posljednje vrijeme se, iz nama nepoznatih razloga, u medijima plasiraju netačne informacije koje očito imaju za cilj urušavanje ugleda firmi namjenske industrije, posebno Pretisa, čime se direktno ugrožava zajednička vizija da ova firma postane vodeća firma namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire”.
“Od samog početka procesa spašavanja namjenske industrije posebnu pažnju posvećujemo imenovanju sposobnih i odgovornih kadrova u uprave kompanija, ljudi koji će raditi zakonito i transparentno. Rezultati se vide kroz višestruko povećane prihode koje ove kompanije danas ostvaruju, što potvrđuje ispravnost našeg pristupa”, dodaju iz FMERI.
Kažu da održavaju kontakt i dijalog
Naglasili su da kao ministarstvo kontinuirano održavaju kontakt i dijalog sa suvlasnicima firmi namjenske industrije, s ciljem izgradnje partnerskih odnosa.
“Odluke donosimo zajednički, u interesu uspješne budućnosti naših kompanija. Primjeri takvog pristupa su Gineks, Pretis, Igman, TRZ Hadžići i drugi. Kroz ovu praksu ostvarili smo i saradnju s firmom Regulus, od samog početka i to s nekoliko članova njihovog tima. Sastanke smo održavali kako u Sarajevu, tako i u Washingtonu, kada god je bilo prilike. Posljednji sastanak održan je u Washingtonu prije dva mjeseca, kada smo upoznali i vlasnika firme. U većini slučajeva su nam promišljanja bila ista – da Pretis i Binas moraju imati svoje razvojne koncepte. Kao odgovorna vlada, svjesni smo potrebe za dodatnom komunikacijom s menadžmentom Regulusa. Nakon što smo u prethodnima sedmicama iz te firme zaprimili nekoliko dokumenata koji su sadržavali netačne informacije, odmah smo ih o tome obavijestili i upoznali ih s činjenicama”, navodi se u saopćenju.
Prijedlozi koje su im dostavili za unapređenje rada Pretisa, kako se dodaje u saopćenju, upravo su oni za koje se Vlada FBiH i sama zalaže u svim firmama namjenske industrije – snažniji doprinos razvoju firmi od uprava, osnaživanje uprava dodatnim članovima, transparentnost u radu, revizija poslovanja iz prethodnog perioda i druge važne aktivnosti.
Slijedom navedenog, Vlada FBiH je prošle godine – kao znak opredijeljenosti – uz saglasnost ostalih suvlasnika, proširila broj članova uprave u Igmanu, a isto je nedavno uradila i u Pretisu, kako bi se dalji razvoj kvalitetnije implementirao kroz širu i odgovorniju upravljačku strukturu.
“Važno je naglasiti da u Pretisu nije došlo do proširivanja Nadzornog odbora, kako je netačno navedeno u nekim objavama. Hoće li do takvog proširenja doći u budućnosti, ovisit će o zajedničkoj procjeni suvlasnika. Nažalost, u posljednje vrijeme se, iz nama nepoznatih razloga, u medijima plasiraju netačne informacije koje očito imaju za cilj urušavanje ugleda firmi namjenske industrije, posebno Pretisa, čime se direktno ugrožava zajednička vizija da ova firma postane vodeća firma namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire. Kome i zašto smeta započeti razvojni put Pretisa – koji se manifestira kroz otvaranje novih pogona, modernizaciju proizvodnje i jače uvezivanje s ostalim firmama namjenske industrije – ostaje da vidimo u vremenu ispred nas. Jedno je sigurno – ni Ministarstvo ni Vlada to neće dopustiti”, ističe se u saopćenju.
Kažu da je riječ o strahu zbog reultata revizije
Posebno ističu da je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iniciralo sveobuhvatnu reviziju poslovanja svih firmi namjenske industrije u FBiH od međunarodne revizorske kuće. Cilj je utvrditi zakonitost u radu u prethodnim godinama, identifikovati eventualne propuste i kvalitetnije planirati budući razvoj.
“Da li su medijski natpisi i napadi na namjensku industriju uzrokovani strahom određenih struktura od rezultata te revizije, vidjet ćemo uskoro. Svjesni smo da smo poremetili interese mnogih mešetara našom odlukom da se namjenska industrija razvija integrativno. Zato želimo informisati javnost o nekim specifičnostima poslovnih procesa, koje ti mešetari dobro poznaju. Naime, u određenim firmama, poput Pretisa, se zbog prirode cikličnih poslovnih procesa dešava da u fazama investicijskih ciklusa dolazi do privremeno računovodstveno/bilansno nepovoljnijeg položaja u odnosu na prethodni period. No, nakon kompletnog proizvodnog ciklusa i dodatnih investicija, situacija se stabilizira i značajno unapređuje”, navodi se u saopćenju FMERI.
Osim toga, kako se dodaje, prošli mjesec je isplaćen i regres uposlenicima, što je svakako pokazatelj da Pretis nije u ozbiljnim finansijskim problemima, kako se to želi prikazati. Stanje finansija zabilježeno u jednom danu nije pravi odraz uspješnosti firme, nego često sredstvo za manipulaciju. Dodatni pokazatelj da se Pretis nalazi na razvojnoj putanji jeste činjenica da će uskoro biti zaposleno još 20 radnika direktno u proizvodnji.
Poruka za javnost
Naglasili su da je proces oporavka firmi namjenske industrije počeo i da slijedi detaljna analiza lanca snabdijevanja u svim našim firmama namjenske industrije, s ciljem dodatnog unapređenja poslovanja i finansijskog stanja.
“Javnost mora znati da nas u narednom periodu očekuju novi uspjesi: Binas, Pretis, TRZ Hadžići, BNT Novi Travnik, Gineks Goražde – sve te firme aktivno šire kapacitete i investiraju u razvoj, što je neophodno za budućnost ovih firmi. Dio tih investicija se finansira iz redovnog poslovanja, a dio direktno od Vlade FBiH”, dodaje se u saopćenju.
U narednom periodu očekuju da se značajne investicije realizuju kao zajednički finansijski poduhvat s ostalim suvlasnicima.
“Nastavićemo s praksom vraćanja naših kompanija na međunarodnu industrijsku scenu putem učešća na vodećim svjetskim sajmovima, a uskoro organizujemo prvi domaći sajam namjenske industrije. Krajnji cilj je privući ozbiljne poslovne partnere u Bosnu i Hercegovinu i na licu mjesta im predstaviti odgovorno upravljanje i kvalitet naših proizvoda. Na kraju, nakon što smo spasili kompanije od stečaja, omogućili im potpisivanje vrijednih ugovora, zapošljavanje novih radnika i proširenje proizvodnih kapaciteta, nećemo dopustiti da se njihovi uspjesi umanjuju niti da se njihov ponovno izgrađeni imidž pokušava rušiti”, saopćeno je iz FMERI.
Tvornica granata u BiH pred kolapsom, u SAD-u bijesni: “Totalna nesposobnost”
Jedina fabrika artiljerijske municije u Bosni i Hercegovini nalazi se pred kolapsom zbog lošeg upravljanja, a deseci miliona dolara koje su u nju investirali američki suvlasnici potrošeni su nenamjenski. Zbog toga iz Sjedinjenih Američkih Država stižu prijetnje tužbama protiv Vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika.
Među rijetkim fabrikama koje su očuvale proizvodnju nakon raspada Jugoslavije
Fabrika Pretis iz Vogošće kod Sarajeva bila je važan dio vojne industrije bivše Jugoslavije i jedna je od rijetkih koja je uspjela očuvati proizvodnju i nakon njenog raspada, te plasirati svoje proizvode na brojna inozemna tržišta, uključujući i američko.
Tajna uspjeha Pretisa ležala je u proizvodnji traženih minobacačkih, artiljerijskih i tenkovskih granata kalibra 155 milimetara, proizvedenih prema NATO standardima.
Kako podsjećaju lokalni mediji u BiH, cijena samo jedne takve granate danas doseže i do šest hiljada dolara, a očekuje se dalji rast cijena nakon što su članice NATO-a na samitu u Hagu postigle dogovor o povećanju izdvajanja za odbranu na do pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Globalne krize i povećana ulaganja u naoružanje stvorile su zlatnu priliku za vojnu industriju, pa tako i za onu u BiH. Međutim, u slučaju Pretisa ispostavilo se da tu priliku neće biti lako iskoristiti.
Amerikanci kupili više od 40% dionica
Većinski vlasnik Pretisa je Vlada Federacije BiH, dok je američka kompanija Regulus 2024. godine kupila nešto više od 40 posto dionica. Također su otkupili oko 25 posto vlasničkog udjela u fabrici Binas iz Bugojna, koja proizvodi eksplozive.
Kako bi podstakli proizvodnju u Pretisu, Amerikanci su obezbijedili 100 miliona dolara putem ugovora o isporuci municije s jednom američkom firmom. Od te narudžbe Pretis je do sada realizovao samo 25 posto, zbog čega su Amerikanci izrazili nezadovoljstvo i pismom upozorili federalnog ministra industrije Vedrana Lakića da je uzrok problema loše upravljanje i da se ovako više ne može nastaviti.
„Katastrofalno stanje“
Direktor kompanije Regulus, Will Somerindyke, u pismu ministru Lakiću upozorio je da je čak 40 ugovora o isporuci municije „na čekanju“, iako su naručioci dio novca već unaprijed uplatili.
„Fabrike (Pretis i Binas) se nalaze u katastrofalnom stanju u trenutku kada bi trebale ostvarivati najbolje rezultate. Razlozi, prema informacijama koje imamo, leže u kombinaciji potpune nesposobnosti i korupcije“, stoji u pismu direktora Regulusa.
Za loše upravljanje direktno je optužena bivša direktorica Pretisa, Alma Zulić, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), koja je fabriku vodila deset godina. Smijenjena je u maju, na insistiranje Amerikanaca, ali ni novi direktor Ajdin Kupus nije uspio značajno promijeniti stanje.
Firma duguje više od 188 miliona eura, na računu nešto više od 500.000
Revizija je pokazala da Pretis na računu ima nešto više od 500 hiljada eura, dok ukupni dug premašuje 188 miliona. Također je utvrđeno da je novac koji je firma unaprijed naplatila za isporuku granata nestao, odnosno da je uglavnom potrošen za svrhe koje nemaju nikakve veze s proizvodnjom.
Federalnom premijeru Nerminu Nikšiću iz SAD-a je stiglo još jedno pismo, ovoga puta iz advokatske firme Torridon koja zastupa Regulus. Pismo su potpisali partner William Barr i bivši direktor CIA-e Mike Pompeo, koji sada radi za tu firmu.
Hitna potreba za artiljerijskom municijom
U pismu su izrazili zabrinutost zbog lošeg upravljanja koje šteti poslovanju Pretisa, u trenutku kada SAD i saveznici imaju hitnu potrebu za artiljerijskom municijom. „Ova pitanja imaju strateške i komercijalne posljedice za odnose između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država“, naveli su u pismu.
Iz Vlade Federacije BiH nisu se oglasili o stanju u Pretisu niti su komentarisali upozorenja iz SAD-a. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump odlučio je uvesti carine od 30 posto na sve proizvode koje BiH izvozi u SAD, što će dodatno zakomplikovati situaciju.
