Naslovnica Biznis Bahato dizanje cijena u BiH: Možete ograničiti maržu, ali ne možete pohlepu

Bahato dizanje cijena u BiH: Možete ograničiti maržu, ali ne možete pohlepu

Ako su pileća prsa čas 11 KM, čas 18 KM, tu je neka žestoka igra iza svega toga. To je uništavanje svih ovih silnih kampanja “kupujmo domaće”, ističe Pašić

Tri godine je u Federaciji BiH na snazi bila uredba o ograničenju marži, a koju je vlast predstavila kao pokušaj kontrolisanja neodgovornih trgovačkih lanaca koji su dizali cijene nekontrolisano. Ovo je mjera koja je doživjela potpuni fijasko s obzirom da su kazne za prekoračenje dozvoljene marže bile mizerne. Toliko su kazne isplative bile da su brojni lanci iznova kršili uredbu i nalazili se na listi kažnjenih od Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ova mjera je prestala važiti 14. decembra prošle godine, a istog dana je Vlada FBiH predstavila akciju “Zaključavamo cijene”. Ovaj akciji se priključilo nekoliko trgovačkih lanaca, a cilj je bio da se u naredna tri mjeseca zaključaju cijene na 40 namirnica.

Iako imamo listu od 40 proizvoda čije su cijene fiksirane na tri mjeseca, cijene su nastavile rasti na ostalim proizvodima koji nisu uključeni u pomenutu akciju.

Kataloška akcija koja duže traje

Dva mjeseca su prošla od početka akcije “Zaključavamo cijene”, a predsjednika Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Edina Pašića pitamo kakvi su efekti.

“To nije mjera. To je u suštini akcija koju je resorno Ministarstvo ponudilo trgovačkim centrima da učestvuju u jednom zajedničkom projektu u kojem bi oni dobrovoljno ograničili cijene na 40 proizvoda pa da vide kako će to izgledati. Po mom mišljenju, dobro su to uradili iz razloga što nije bilo elemenata prisile, nego je neko uspio ubijediti ljude u trgovačkim objektima koji odlučuju, da treba voditi računa i o potrošačima koji su slabije kupovne moći. Tih 40 proizvoda je fino raspoređeno i svako je mogao probrati po jedan proizvod za sebe iz svake kategorije koji je sa zaštićenom cijenom. Udruženja potrošača nemaju kapacitet da mogu pratiti da vide da li je to imalo nekog efekta na tržištu, pa da možemo reći na koji način su reagovali potrošači, tako da bih ja dao neku ograničenu prolaznu ocjenu ovom projektu, iz razloga što su trgovački lanci prvi put sami htjeli da učestvuju u ovome”, govori za Buku Pašić.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić (SBiH) od početka je zastupao tezu kako je zaključavanje cijena obična kataloška akcija.

“Čak mislim i da ja Ministarstvo prihvatilo tu tezu. Da li je neko napravio uštedu, jeste ali na nivou kataloške akcije. Kao što se mogu napraviti uštede ako kupujete neke proizvode s kataloga. Dakle, to je jedna klasična kataloška akcija, samo što je mi posmatramo kao dio ekonomske politike, a jednostavno to nije”, ističe za Buku Čavalić.

Predsjednika Udruženja potrošača KS-a smo pitali kako komentariše to što posljednjih dana rastu cijene drugih proizvoda, onih koji se ne nalaze na listi zaključanih.

“Osnovna politika u trgovačkim poslovima u Bosni i Hercegovini je “ako prođe prođe”. U mnoštvu tržišnih segmenata imamo tu situaciju, prije svega kada je meso u pitanju. Zatim kada su mliječni proizvodi u pitanju, svježe voće i povrće. Tu se radi, ono što se stručno kaže testiranje elastičnosti tržišta, gdje zapravo, pohlepa i želja za brzim novcem u određenim vrijednosnim lancima tih tržišnih segmenata određene firme tjera da podižu cijene da vide koliko mogu zarađivati novca dok tržište ne reaguje na jedan ili drugi način. Ta reakcija može biti da ljudi prestanu to kupovati, može biti reakcija da dođu druge strane firme koje će ponuditi slične proizvode zato što je odjednom profitabilnost porasla u tom tržišnom segmentu”, naglašava Pašić, te navodi nekoliko primjera.

Voće, mlijeko, meso – brutalno nerealne cijene

“Evo, mandarine su 3 KM u prodavnicama. To je apsolutno nemoguće. Za dva mjeseca ćemo imati prve trešnje koje će vjerovatno biti 10 KM, a imate jedan ananas koji je 5 KM, a koji pređe dva okeana da bi došao u Bosnu i Hercegovinu i da bi se prodao. Dakle, apsolutno nema nikakvog objašnjena da trešnja bude 10 KM, ali će biti 10 KM. Svaku trešnju koju vidite kod nas, ubrana je u krugu od 100 km od mjesta na kojem se prodaje, nema nikakve sadnje, nema nikakvog okopavanja, nema đubrenja, održavanja, samo dođete i poberete i prodajte za 10 KM. Zašto? Zato što tako može. Zato što su ljudi, po mom mišljenju, budale koji to kupuju. Imate ananas koji dođe s Kostarike ili s Havaja, i bude 5 KM po kili. Mislim da se isto dešava i s mliječnim proizvodima, s mesom i, nažalost, s dosta domaće proizvodnje. Otkupna cijena mlijeka proizvođačima 0.80 ili 0.90 feninga, mi mlijeko u trgovinama kupujemo za 2.30 do 2.50 KM. To je razlika od 120 posto. Tolika razlika u tim industrijama je ogroman novac. To znači da su prerađivač i trgovački lanac podijelili 60 posto marže. To je brutalno puno. Ako su pileća prsa čas 11 KM, čas 18 KM, tu je neka žestoka igra iza svega toga. Znate da oni plaćaju 2.26 KM piletinu kod proizvođača. Pogledajte koja je tu razlika. Dakle, piletina kada se zakolje i očisti, ona je 3 KM po kili, a prodaje se za 8 ili 9 KM. To su brutalno bezobrazne stvari. To je uništavanje svih ovih silnih kampanja “kupujmo domaće”, jasan je Pašić.

Testiranje kupaca koliko mogu izdržati

To je, dodaje, testiranje elastičnosti, kada će pući, odnosno kada će ljudi odlučiti da određeni proizvod više ne kupuju.

“Mislim da je to prije svega neodgovornost. Pazite, u Evropi su se već cijene spustile na nivo 2011. – 2014. godina, a kod nas cijene još uvijek divljaju. A divljaju zbog uvoznika, distributera, veletrgovaca i trgovačkih lanaca. To su glavni i odgovorni krivci kada govorimo o uvoznoj robi. Kada govorimo o domaćim proizvodima, to su proizvođači, prerađivači i trgovački lanci. Svi su se oni sada upustili u to kalkulisanje. Kifla da bude 30 feninga je apsolutno nemoguće kada je Evropa preplavljena jeftinim brašnom iz Ukrajine. To je jednostavno testiranje. E, tako se gubi tržište. Vi kada odlučite da vam je marža 40 umjesto 10 posto, onda će doći strani proizvođač koji će to poklopiti i više se nećete vratiti na tržište jer ste nas prevarili. Sada ide ramazan, Uskrs, Vaskrs, i vidjet ćete kako će opet cijene podivljati samo da bi se potrošači zloupotrijebili i kao što rekoh da bi se išlo po sistemu “ako prođe prođe”, riječi su Pašića.

Čavalić napominje kako je ograničenje marži u FBiH bilo na snazi tri godine, te da je ukinuto 14. decembra prošle godine.

“Generalno, kriminalizacija marži u tržišnoj ekonomiji je nešto suvišno. Marže se određuju na tržištu, svaki ponuđač bi želio visoke marže, međutim, potrošač bježi od istih, i zbog toga je najbolji lijek protiv visokih marži konkurencija. Osim u slučaju monopolista. Ako je ponuđač u konkurentnom okruženju, onda je on ograničen potražnjom. Problem se može pojaviti kada onu trgovinu koja diže marže počnu pratiti i ostale”, kaže Čavalić.

Upravo je lančano dizanje cijena nešto što se dešava posljednjih mjeseci u BiH, kada krene jedan trgovački lanac, ostali ga brzo isprate.

Puter u Hrvatskoj 3, u BiH 7 KM

Pašić napominje kako su potrošači iz Hrvatske prije nekoliko godina dolazili u Bosnu i Hercegovinu da kupuju, a sada ljudi iz naše zemlje idu u Hrvatsku kupovati.

“Ljudi u Lidlu kupuju puter, jer je tamo 3 KM, a kod nas je 7 KM. Dakle, razlika 130 posto. To je nenormalno velika razlika za mliječni proizvod. Nije to namještaj, pa da je tolika razlika u cijeni. Ako na 25 posto PDV-a u Hrvatskoj puter može biti 3 KM, kod nas može biti samo jeftiniji. Sutra kada dođe Lidl, on će rasturiti tržište, i onda će biti kuknjava zašto ne kupujemo kod domaćih, e pa zato što ste bezobrazni”, ogorčen je naš sagovornik.

Osim na visoke cijene hrane, potrošači se posljednjih dana žale na novi rast cijena higijenskih potrepština poput sapuna, šampona, gelova za brijanje i slično. Neki od ovih proizvoda su početkom ove godine dostigli duplo veću cijenu koštanja u odnosu na isti period prošle godine.

“To je čisti bezobrazluk uvoznika. To vam je klasično testiranje tržišta, da vide da li ćete vi kupiti za 12 KM gel za brijanje koji je bio 7 ili ćete preći na neku pjenu ili ćete kupiti električni aparat za brijanje”, zaključuje Pašić.