Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period 2025–2027. godine, koji donosi niz važnih uvida u stanje domaće ekonomije. Prema revidiranim podacima, očekuje se usporavanje rasta realnog BDP-a, dok će inflacija u 2025. godini biti izraženija nego što se ranije predviđalo.
Ekonomija usporava uprkos rastu potrošnje
Realni rast BDP-a za 2025. godinu procjenjuje se na 2,4%, što je pad u odnosu na prethodne prognoze. Razlozi za ovaj pad leže u slabljenju vanjske potražnje, smanjenju izvoza i investicija, te općoj neizvjesnosti u globalnom ekonomskom okruženju. CBBiH ističe da su ove promjene djelimično uzrokovane i međunarodnim faktorima, uključujući rast tenzija u svjetskoj trgovini i uvođenje tarifa od strane SAD.
Ipak, domaća potražnja i dalje pruža podršku ekonomiji. Najveći doprinos dolazi od lične potrošnje, koja se očekuje da će u 2025. godini rasti po stopi od 3,3%. Ovaj rast potrošnje povezan je s povećanjem minimalnih plata u oba entiteta, koje su dovele do značajnog rasta prosječnih nominalnih plata – u januaru 2025. godine zabilježen je porast od čak 13,5% na godišnjem nivou.
Inflacija raste – cijene hrane, energije i usluga pod pritiskom
CBBiH je revidirala inflaciju za 2025. godinu s prethodnih 1,8% na 3,5%, što predstavlja znatno povećanje od 1,7 procentnih poena u odnosu na jesenje projekcije. Glavni uzroci ovakvog trenda su rast cijena hrane, električne energije i usluga, ali i lančani efekti povećanja minimalne plate, koji se prenose i na druge djelatnosti.
Zabilježena je pojava tzv. spirale plata i cijena, gdje rast plata potiče rast cijena, a rast cijena ponovno izaziva pritiske na daljnje povećanje plata. Ovakva dinamika dodatno komplikuje ekonomsku stabilnost, posebno u sektorima gdje postoji deficit kvalifikovane radne snage.
Rizici ostaju visoki
Iz Centralne banke upozoravaju da se ekonomija suočava s visokim stepenom neizvjesnosti, naročito zbog nestabilnosti kod glavnih trgovinskih partnera, promjena na domaćem tržištu rada i političkih kretanja na globalnom i lokalnom nivou. Iako postoji nada da će se rast ekonomske aktivnosti postepeno pojačavati do 2027. godine, naglašava se da su rizici od novih negativnih revizija itekako prisutni.
Šta dalje?
Sljedeći krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH planiran je za novembar 2025. godine, dok će brze procjene ekonomskih kretanja biti objavljivane na kraju svakog kvartala, s prvim izvještajem koji se očekuje već u junu 2025. godine.
U vremenu kada BiH pokušava sustići ekonomski razvoj Evropske unije, ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za strukturnim reformama, posebno na tržištu rada, kako bi se osigurao održiv rast i očuvala konkurentnost domaće privrede.
