Građani Bosne i Hercegovine su u 2023. godini za zdravstvenu zaštitu izdvojili više od 4,4 milijarde konvertibilnih maraka, a gotovo trećinu tog iznosa, 1,4 milijarde KM, platili su direktno iz svog džepa. Istovremeno, država za prevenciju bolesti izdvaja tek 1,4 posto ukupne zdravstvene potrošnje, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Nadalje, 69 posto zdravstvenih troškova finansiraju javni izvori, dakle državni i entitetski budžeti i fondovi, dok preostalih 31 posto pada na privatne izdatke. Ali, ono što posebno zabrinjava jeste da je od tog privatnog dijela čak 99 posto direktno iz džepova domaćinstava, kroz plaćanja za lijekove, preglede, participacije i hitne usluge koje nisu obuhvaćene osiguranjem.
U zemlji u kojoj je zdravstvena zaštita zakonski obavezna i gdje država treba da brine o zdravlju svojih građana, brojke pokazuju drugačiju priču. Gotovo nepostojeća uloga dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, koja učestvuju sa samo jedan posto privatnih troškova, znači da većina ljudi nema nikakvu dodatnu sigurnost.
Ugrožena je najosjetljivija karika sistema – prevencija. Za vakcinaciju, ranu dijagnostiku, edukaciju i druge preventivne programe izdvojeno je samo 1,4 posto ukupnih zdravstvenih sredstava. To je iznos koji može izazvati samo zabrinutost jer prevenicija je ono što može smanjiti teške bolesti, skratiti liste čekanja i sačuvati živote.
Većina novca odlazi na liječenje i rehabilitaciju. Bolnice su glavni potrošači sredstava sa oko 38 posto ukupne potrošnje. Sljedeći su ambulante i apoteke sa dodatnih 27 posto. Jasno je da sistem više reaguje na bolest nego što je spreman da je spriječi.
Ovakva raspodjela troškova šalje snažnu poruku: zdravstvo u BiH je preskupo, neujednačeno i stavlja ogroman teret na građane. Mnogi se suočavaju sa finansijskim dilemama da li da se liječe ili da štede za osnovne životne potrebe.
