Freelanceri u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju brojne obaveze prema državi, koje se odnose na uplaćivanje doprinosa za socijalno osiguranje, ali na primjer, ne mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje.
Ipak, uz novu apelaciju koja je poslata Ustavnom sudu FBiH, načinjen je prvi korak da se to ispravi.
Udruženje “Freelance” je, uz pomoć advokatice Emine Zahirović-Pintarić, Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, te zastupnika Admira Čavalića i Damira Nikšića, uputilo apelaciju Ustavnom sudu FBiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o doprinosima i pripadajućeg Pravilnika je podnesen kako bi se ukinule diskriminatorne odredbe koje godinama krše pravo na imovinu freelancera u Federaciji BiH. Tačnije, radi se o plaćanju od četiri posto za zdravstveno osiguranje bez ostvarivanja ikakvih prava po tom osnovu.
“Ova apelacija je rezultat našeg višegodišnjeg rada i snažne podrške čak 46 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koji su stali uz nas i poslali jasnu poruku: vrijeme je za pravdu, jednakost i zakone koji prate savremeno tržište rada”, navodi se u saopćenju.
Iz ovog udruženja podsjećaju na njihove probleme:
“Freelanceri i radnici koji rade na ugovor o djelu čine sve veći dio radne snage u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu globalnog tržišta rada i digitalne ekonomije. Iako su ovi radnici obavezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje, trenutni Zakon o doprinosima i prateći Pravilnik im uskraćuju prava na zdravstveno i penzijsko osiguranje. To znači da, iako uredno izvršavaju svoje obaveze prema državi, oni ne mogu ostvariti prava koja iz tih obaveza proizlaze, što je suštinska povreda njihovih osnovnih ljudskih prava.
Doprinosi predstavljaju ključni instrument javnih prihoda kojima se osigurava finansiranje naknada iz obaveznog socijalnog osiguranja za osiguranike i njihove porodice. Ovi doprinosi trebaju osigurati socijalnu sigurnost u slučaju bolesti, invalidnosti, nezaposlenosti ili starosti, kada ljudi više nisu u mogućnosti da osiguraju dohodak od rada. Međutim, radnici koji nisu u stalnom radnom odnosu nemaju pristup ovim pravima uprkos tome što su obavezni plaćati doprinose, čime se narušava njihova socijalna sigurnost i pravna zaštita”, saopćeno je.
Diskriminacija i nepravednost
“Ovakav tretman direktno krši princip jednakosti pred zakonom i predstavlja oblik diskriminacije prema radnicima koji nisu u klasičnom radnom odnosu. U praksi, freelanceri i radnici na ugovor o djelu su izloženi dvostrukom teretu – plaćaju doprinose kao i svi drugi, ali nemaju pristup uslugama koje te doprinose trebaju osigurati. Ova situacija stvara osjećaj nesigurnosti i nepravde, te ozbiljno ugrožava socijalnu sigurnost hiljada građana. Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, status povezan sa zaposlenjem može biti osnov za diskriminaciju”, poručuju.
Naime, osobe koje nisu u random odnosu, ali su obaveznici plaćanja doprinosa – nemaju pristup pravima koja proizlaze iz tih doprinosa.
“Ovo narušava ključne principe dvostranosti i uzajamnosti između prava i obaveza, koji su temelji pravičnog pravnog sistema. Diskriminacija po osnovu statusa proizlazi iz nepostojanja pravnog okvira za ove radnike, što znači da plaćaju doprinose, ali nemaju prava koja bi trebala biti proporcionalna tim doprinosima. Ovo predstavlja ozbiljno kršenje principa dvostranosti i uzajamnosti između prava i obaveza”, rekli su u ovom udruženju.