Ovaj tunel, izgrađen ispod aerodromske piste, povezao je naselja Dobrinju i Butmir, pružajući jedinu direktnu vezu s vanjskim svijetom za stanovnike Sarajeva.
Tokom opsade, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, odnosno 44 mjeseca ili 1425 dana, Sarajevo je bilo potpuno odsječeno od vanjskog svijeta. Stanovnici su se suočavali s teškim uvjetima, uključujući nestašicu hrane, vode, struje i medicinskih potrepština. Tunel spasa, dug oko 720 metara i visok između 1,5 i 1,8 metara, bio je ključna tačka otpora i preživljavanja.
Izgradnja tunela započela je 28. januara 1993. godine, suočena s izazovima poput nepovoljnih vremenskih uvjeta, granatiranja te nedostatka alata i radne snage. Radovi su bili izuzetno teški jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je jedini način komunikacije između dvije strane bio opasno pretrčavanje piste.
Tunel “D-B” – Dobrinja – Butmir postao je tajna žila kucavica Sarajeva, omogućavajući transport osnovnih životnih namirnica, hrane, lijekova, oružja, ali i informacija. Osim toga, tunel je omogućio vojsci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) da povlači i pregrupira svoje jedinice, što je bilo ključno za održavanje odbrane grada.
Prije izgradnje tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život pokušavajući pretrčati aerodromsku pistu, koja je bila pod konstantnim nadzorom i napadom srpskih snaga. Tunel je smanjio ovu smrtonosnu praksu, pružajući sigurniji prolaz za ljude i robu.
Godine 1994. u tunel su postavljene male šine kako bi se transport olakšao, što je dodatno ubrzalo kretanje ljudi i robe kroz tunel. Iako je vojska RS saznala za postojanje tunela i pokušala ga uništiti, ti pokušaji nisu uspjeli.
Nakon rata, Tunel spasa pretvoren je u muzej i spomenički kompleks pod upravom Memorijalnog centra Sarajevo. Otvoren za posjetitelje s Butmirske strane, a kompleks nudi jedinstveno historijsko iskustvo, pružajući uvid u svakodnevni život Sarajeva tokom opsade. Posjetitelji mogu vidjeti artefakte, fotografije i video zapise iz tog vremena, kao i predmete koje su građani Sarajeva improvizirali da bi preživjeli.
Kroz ovaj tunel prošla je ne samo materijalna pomoć, već i nada u opstanak i bolje sutra, čineći ga jednom od najvažnijih građevina u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine i on ostaje simbol snage, otpora i preživljavanja stanovnika Sarajeva.
Revitalizirani segment tunela, dionica od 130 metara otvorena prije dvije godine, posljednji je infrastrukturni poduhvat realiziran u Kompleksu.
Iz Memorijalnog centra Sarajevo navode da su u toku pripremni radovi za obnovu originalnog ulaza i početne dionice tunela od 25 metara.
– Planirano je da u septembru, s dobrinjske strane Kompleksa, bude otvoren Edukativni centar, čija je izgradnja nedavno završena. Nadamo se da će nam proceduralni aspekti ići u korist kako bismo realizirali sve aktivnosti prema planu – ističu.
Također naglašavaju da su edukativne radionice koje se održavaju u Spomen-kompleksuTunel “D-B” privukle značajan broj mladih posjetilaca.
– Kroz ove programe prošlo je ukupno 6.078 osoba, uključujući 5.710 učenika, studenata i 368 nastavnika. Ove aktivnosti omogućavaju mladima da kroz interaktivan pristup upoznaju historijske činjenice i važnost Tunela spasa za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu – kažu iz Memorijalnog centra Sarajevo.
Poručuju da Tunel “D-B” ostaje važna destinacija za sve koji žele saznati više o nedavnoj historiji Sarajeva, ali i mjesto gdje se evociraju sjećanja i bude emocije na teške dane opsade.
