Cilj je zadržati mlade na selu i modernizovati sektor
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić istakao je, povodom obilježavanja dvije godine rada Vlade FBiH, da je među ključnim prioritetima nova mjera podrške mladima iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja.
„Cilj nam je zadržati mlade na selu, ali i motivisati neke iz urbanih sredina da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine smo imali solidan odziv, a ove godine sredstva za tu mjeru smo utrostručili. Mladi mogu dobiti do 50.000 KM bespovratno“, poručio je Hrnjić.
Riječ je o dijelu šireg nastojanja da se sektor učini atraktivnijim za nove generacije i ojača njegova konkurentnost. Ministar je naglasio da je Federalna vlada ove godine za poljoprivredu izdvojila rekordnih 182 miliona KM, uz dodatnih 50 do 60 miliona KM sa kantonalnog nivoa.
„Ove godine izdvojeno je rekordnih 182 miliona KM iz federalnog budžeta, plus dodatnih 50-60 miliona sa kantonalnog nivoa. Iako to još uvijek nije na nivou zemalja EU koje ulažu milijarde eura, ovo je značajan iskorak za naše prilike“, rekao je Hrnjić, dodavši da se raspoloživa sredstva koriste maksimalno.
Programi novčanih podrški za 2023. i 2024. godinu već su skoro u potpunosti realizovani, a Strategija je omogućila uvođenje dodatnih mjera – podršku mladima, poticaje za upotrebu stajnjaka, kao i pomoć proizvođačima u siromašnijim krajevima.
Važnu ulogu ima i kreditna linija razvijena u saradnji s Razvojnom bankom FBiH, vrijedna preko 12 miliona KM, koja kombinuje 35% bespovratnih sredstava Ministarstva, 50% bankarskog kredita i 15% učešća korisnika. Sredstva su dostupna za razne poljoprivredne djelatnosti, uključujući gradnju plastenika i hladnjača, uz kamatne stope od 3,60% do 3,90%.
Međutim, Hrnjić je upozorio da finansijska podrška sama po sebi nije dovoljna.
„To je, u suštini, fabrika na otvorenom. Tržišta su nestabilna, cijene sjemena, goriva, đubriva i zaštitnih sredstava neprestano rastu, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju“, izjavio je ministar.
Ukazao je i na problem neuređenog tržišta koje ne štiti domaće proizvođače, te činjenicu da BiH još uvijek nije otvorila pregovore s EU koji bi omogućili postavljanje zaštitnih mjera.
Uprkos svim izazovima, Hrnjić ističe da sektor pokazuje napredak.
„U 2024. godini sektor bilježi rast od 5,9 posto, što je dobar rezultat, iako nam je osnovica još uvijek niska“, rekao je.
Također je upozorio na sporost administrativnog sistema, što često uzrokuje kašnjenja u isplati poticaja.
„Naš birokratski aparat je složen i često spor, što otežava brzu realizaciju mjera. Radimo na promjenama, ali je jasno da to zahtijeva širu institucionalnu saradnju, pa i prilagođavanje navika unutar sektora“, naglasio je.
Ministar je posebno izdvojio problem neusklađenosti između kalendarske i poljoprivredne godine, zbog čega poticaji često kasne.
Kako bi ubrzalo proces isplata, Ministarstvo je predložilo izmjene Zakona o novčanim podrškama, kako bi sredstva poljoprivrednicima bila dostupna u periodu kada su im najpotrebnija – u sezoni sjetve.
„Vlada Federacije BiH je spremna podržati ove reforme i vjerujemo da će i Parlament prepoznati njihovu važnost. Naš cilj je efikasniji sistem koji će raditi u korist poljoprivrednika“, zaključio je Hrnjić.
