Naslovnica Globus Hrvatska desnica: Mala bara s puno krokodila

Hrvatska desnica: Mala bara s puno krokodila

Bez obzira na rekordan broj zastupnika u ovom sazivu Hrvatskog sabora, desnica nema nikakav društveni utjecaj, izuzev štete koju prave, smatraju analitičari.
U posljednjih nekoliko godina svako malo brojni hrvatski političari kroz medije provlače tezu o jačanju hrvatske desnice i djelovanju političkih stranaka u Hrvatskoj koje su desno orijentirane. Neki to jačanje odobravaju, a neki smatraju da je njeno jačanje pogubno za hrvatsko društvo. Često se mogu čuti i razne teorije o tome koliko je, zapravo, hrvatska desnica danas jaka i što desnica može napraviti na nekim budućim izborima.

Kada se govori o utjecaju desnice u Hrvatskoj potrebno je znati i kako ona danas u Hrvatskom saboru ima 24 zastupnika, što je rekordan broj do sada. Mnogi se i danas sjećaju “panike“ među vladajućima kada je u vrijeme premijera Ive Sanadera desnica, koju je tada predvodila Hrvatska stranka prava (HSP), imala desetak zastupnika. U ovome sazivu Sabora među političkim strankama desnice nema više HSP-a, ali su zato tu Domovinski pokret (DP), Hrvatski suverenisti, Most, a tu su nezavisni kandidati poput Karoline Vidović Krišto, Miroslava Škore…

Televizije samo za desničare
Ne smiju se zaboraviti niti neki zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koji su desno orijentirani, ali koji se drže stranačke stege. Iako nisu u Saboru, njima treba još niz drugih desno orijentiranih političkih stranaka koje danas djeluju u Hrvatskoj. Mnoge među njima imaju neke ekstremne ideje i poglede. Hrvatsku desnicu danas prate i brojni mediji, a tu su i razne televizijske emisije na kojima gostuju većinom samo desničari.

Međutim, i pored toga, postavlja se pitanje koliko je, zapravo, desnica u Hrvatskoj trenutno jaka i mogu li se stranke desnice ujediniti oko nekog zajedničkog kandidata ili stvoriti neku zajedničku listu koja bi se na izborima suprotstavila HDZ-u i Sovijaldemokratskoj partiji (SDP).

Jedan od prepoznatljivih hrvatskih desničara je Hrvoje Zekanović, koji je nedavno, radi svoga stava o cijepljenju protiv korona virusa, izbačen iz redova Hrvatskih suverenista i koji pojašnjava kako se danas gleda na desnicu u Hrvatskoj.

“Postoji jedna stigma desnice da ih se stalno pokušava staviti u kalup ravnozemljaštva. Krovni je pojam za ‘kockoglavost’, krezubost i sve nazadno. I sami smo krivi zbog toga. Činjenica je da se dvije-tri najjače desne stranke danas ne mogu dogovoriti oko znanstvene činjenice o cijepljenju i pozvati na cijepljenje”, rekao je Zekanović govoreći o hrvatskoj desnici.

Jačanje brenda
Kada govori na temu hrvatske desnice, predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kaže kako je dobro što je u Saboru toliki broj desno orijentiranih političara, ali i da nije dobro što oni dolaze iz toliko stranaka, kao i što ima i onih koji djeluju neovisno. Kaže kako je za sada rano govoriti o nekakvim izbornim šansama desnice, ali i da tu ima puno posla za odraditi, održati brojne razgovore i sklopiti razne političke dogovore.

“I toliki broj raznih stranaka ne mora biti problem ukoliko bi se dogovorili oko zajedničkog izlaska na izbore. O nekakvim zajedničkim listama ili kandidatima se još nije razgovaralo. Prvi slijedeći izbori u Hrvatskoj su, ako ne bude nekih prijevremenih, 2024. godine i do tada ima još dosta vremena za profiliranje nekih političara kao i političkih stranaka”, rekao je Pavliček.

Podsjetio je i na prošle predsjedničke izbore, kada je cijela hrvatska desnica stala iza Miroslava Škore, koji je bio njihov zajednički kandidat. Tu se, kako je rekao, pokazalo da se desnica može ujediniti oko jedne ideje ili jednoga imena. Međutim, tu se pokazalo i kako se na taj način na izborima stvarao kult jedne osobe, što prijeti, ukoliko on padne, da se sve uruši. Upravo zato Hrvatski suverenisti žele raditi na stvaranju više kvalitetnih i prepoznatljivih pojedinaca, jer smatraju kako na taj način mogu okupiti veći broj birača. Stoga oni, kako ističe Pavliček, rade na stvaranju brenda suverenista. Kaže i kako su političke stranke desnice i njihovi političari iznimno aktivni i glasni u Saboru, ali i da se tu ne može napraviti ništa ukoliko pri glasanju imaju ruku manje od vladajućih.

“Svakako je da desnica ima značajan potencijal, koji se može ispoljiti samo ako se uspijemo dogovoriti. Nažalost, u slučaju neslaganja doći će do dodatnih podjela. Desnici je potrebno da imamo puno širi spektar tema kojima se bavimo, odnosno da nismo vezani samo za jednu temu. Potrebno je da u javnosti komuniciramo ne samo ideološke teme, koje svakako trebaju biti prisutne, nego i teme koje tište široki krug građana”, rekao je Pavliček.

Gdje je Most?
Po jednima Most je klasična stranka desnice, dok po nekima oni nisu desnica, nego više spadaju u desni centar. Tako smatra i politički tajnik Mosta Nikola Grmoja, jedan od aktivnijih hrvatskih političara danas. Govoreći o Mostu, Grmoja kaže kako oni, prije svega, zastupaju interese hrvatskih građana te da pri tome drže i do vrijednosti koje su važne hrvatskih građanima i na kojima je utemeljena Hrvatska.

“Činjenica da je Most kroz nekoliko izbornih ciklusa jedina politička opcija, osim HDZ-a i SDP-a, koja je preživjela dovoljno govori za sebe. Koliko smo prepoznati govori i broj potpisa koje smo prikupili za raspisivanje referenduma. Vidjet ćemo što donosi vrijeme, ali mislim kako vrijeme Mosta tek dolazi. Na sljedećim izborima Most vidim na vlasti”, rekao je Grmoja.

Dodaje kako nije pobornik okupljanja samo radi okupljanja, nego da je bolje imati “čiste ljude” i “ljude bez ikakvih repova”. Smatra kako je to ključ uspjeha te da građani cijene autentičnost, čistoću i povjerenje.

Bez političkog utjecaja
I dok Grmoja Most ne vidi na desnici, politički analitičar Davor Gjenero smatra kako se radi o klasičnoj desno orijentiranoj stranci, koja to gotovo svaki dan demonstrira u javnosti. Kaže kako, unatoč rekordnom broju saborskih zastupnika u ovome sazivu Sabora, desnica nema nikakav društveni utjecaj, izuzev štete koju rade. Smatra kako je politički utjecaj desnice u Hrvatskoj danas malen te da se to, također, gotovo svakodnevno može vidjeti.

“Zapravo je svejedno ima li desnica jednoga, pet ili 20 zastupnika, jer s njima nitko ne ulazi u nikakve političke dogovore. Oni jednostavno i nisu političke stranke u pravom smislu riječi, jer stranke kroz izbore nastoje doći na vlast ili sudjelovati u vlasti. Oni ne mogu sudjelovati u vlasti i oni ne pripadaju ‘ustavnom luku’ s obzirom da nemaju namjeru voditi racionalnu politiku niti sudjelovati u vlasti”, rekao je Gjenero.

Govoreći o rekordnom broju zastupnika, kaže kako je razlog njemu strah običnih građana koji se javlja. Po riječima Gjenera, uvijek se kod pojave straha među građanima, radi pandemije COVID-19, uvođenja eura, nedostatka posla i slično, javlja jačanje desno orijentiranih političkih stranaka. Kada je bolja situacija automatski i oni gube povjerenje među građanima, s obzirom da zastupaju iracionalne stvari. Gjenero ne vidi da bi u budućnosti hrvatska desnica mogla napraviti nešto, jer ne vidi kako se mogu dogovoriti oko bilo čega. Tu vidi, prije svega, pokušaje da jedna opcija pokori one druge, odnosno kako je bilo kakav kompromis nemoguć.

“Teško je sada bilo što predviđati, jer je još dosta do izbora. Desnica u prošlosti nije imala neki utjecaj, a neće imati ni u doglednoj budućnosti. Mislim kako u budućnosti možemo očekivati manji broj zastupnika desnice”, smatra Gjenero.

Desnica u fazi ‘atomiziranja’
Slično razmišlja i politički analitičar Žarko Puhovski, koji kaže kako je hrvatska desnica u “fazi atomiziranja“. Pojašnjava kako je Domovinski pokret prošao svoj vrhunac te da su se počeli raspadati na brojne frakcije. Za Most kaže kako je, zapravo, “nekakva poludesnica” i da je to stranka koja parazitira na bračnom paru Raspudić u Saboru. Dodaje kako su postigli veliki uspjeh prikupljanjem potpisa za referendum, ali i da od referenduma gotovo sigurno neće biti ništa.

“To su drugorazredni političari, koji ni do koljena nisu Andreju Plenkoviću. Oni ne znaju niti što je desni program, a išli bi se boriti protiv HDZ-a. Ne znaju niti kako da se odnose prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj [NDH]. Desnica ima određeni bazen birača, ali je puno ‘krokodila’ u toj bari. Kada dođe do izbora, oni će se u svojoj političkoj borbi okrenuti jedni protiv drugih i tako će, zapravo, pomagati HDZ-u i Plenkoviću. Daleko je od izbora, ali ono što vidim i što se događa nije dobro za desnicu u Hrvatskoj”, rekao je Puhovski.

U toj političkoj borbi biti će posebno interesantno pratiti događanja u Vukovaru, iz kojega dolaze dva lidera desnice – Ivan Penava, kao predsjednik Domovinskog pokreta, i Marijan Pavliček, kao predsjednik Hrvatskih suverenista. Te dvije stranke su u Vukovaru u koaliciji već sedam godina i zajedno obnašaju vlast. Ostaje da se vidi kako će dvojica lidera postaviti kada dođu izbori, odnosno hoće li uspjeti postići dogovor ili će krenuti jedni protiv drugih. Problem im je što dijele isto biračko tijelo, koje je brojem ograničeno, pri čemu će i jedan i drugi htjeti imati više te samim tim ostvariti i veći utjecaj.