Naslovnica Biznis Javna preduzeća u dubiozu nisu potonula sama, njima je upravljala politika

Javna preduzeća u dubiozu nisu potonula sama, njima je upravljala politika

Dok čekamo da Vlada FBiH isporuči izmjene Zakona o javnim preduzećima, podsjećamo na kršenja postojećih zakona koja su prošla nekažnjeno

Mnogo je zakona koje federalna vlast treba usvojiti. Od onih koji su obaveza iz Mišljenja Evropske komisije i dio 14 prioriteta, do onih za koje se smatra da će olakšati život građanima. No, sve to ide sporo. Prije nekoliko dana su Centri civilnih inicijativa (CCI) podsjetili da Vlada Federacije BiH nije usvojila ni izmjene i dopune Zakona o javnim preduzećima FBiH, iako je programom rada Vlade planirano da se to uradi u četvrtom kvartalu prošle godine.

Vlada probila rok koji je dala sama sebi

“2024. godina je tu, a informacija o trenutnom statusu Zakona nema. Šta se dešava sa izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima Federacije BiH? Javna preduzeća predstavljaju ogroman društveni potencijal, ali bi stanje u ovoj oblasti trebalo biti značajno unaprijeđeno”, upozorili su iz CCI-a te naveli nekoliko razloga zbog kojih je potrebno mijenjati Zakon o javnim preduzećima FBiH:

Kroz izmjene i dopune tražimo da se:

– obavljanje funkcije v.d. ograniči na jednu godinu i onemogući ponovni izbor iste osobe

– kazni skupština javnog preduzeća ukoliko na vrijeme ne podnosi izvještaje o poslovanju

– propišu jasni kriteriji za imenovanje uprave i nadzornih odbora javnih preduzeća

– biografije uprave i nadzornih odbora javno objavljuju

– uvedu rokovi za donošenje planova poslovanja javnih preduzeća

– jasno definiše šta znači funkcija u političkoj stranci zbog koje osoba ne može biti u Upravi javnog preduzeća.

Naveli su kako skupštine javnih preduzeća krše Zakon nedostavljanjem izvještaja o poslovanju ka zakonodavnim organima, a za to neće biti sankcionisani.

Skupštini HNK od 2014. godine nisu dostavljeni izvještaji o poslovanju javnih preduzeća na nivou HNK”, naveli su iz CCI-a.

Dodaju kako se planovi poslovanja javnih preduzeća usvajaju sa velikim zakašnjenjem, te naveli primjere:

– JP Željeznice FBiH plan poslovanja za 2020. godinu usvojile u novembru 2020. godine.

– JP Autoceste FBiH plan poslovanja za 2022. godinu usvojile u junu 2022. godine.

Upozorili su kako su zbog lošeg zakona javna preduzeća i dalje pod uticajem političkih stranaka.

Nezakonitih imenovanja se ne odriče nijedna stranka

Da se nijedna struktura vlasti ne želi odreći nezakonitih imenovanja i političkog uticaja u javnim preduzećima jasno je bilo i nakon nekoliko imenovanja koje je izvršila Vlada FBiH u aktuelnom sazivu.

Nevladine organizacije su upozoravale na nezakonita imenovanja i prošle Vlade FBiH. I nije samo civilni sektor upozoravao, negodovali su i tadašnji opozicionari, a sadašnji predstavnici vlasti u Federaciji BiH. Gotovo svakodnevno su isticali pogubnost političkog upravljanja javnim preduzećima, i skretali pažnju na nezakonita imenovanja, ali su, kada su dobili funkcije u Vladi, nastavili istu praksu.

U preduzećima poput Autocesta FBiH kršeni su zakoni na identičan način. Direktora ovog javnog preduzeća nezakonito je imenovala i bivša i aktuelna Vlada. No, bez sankcija, jer izvršnu vlast nema ko da sankcioniše.

Poseban problem je nepreciznost određenih zakona. Iako je zakonski propisano da u uprave i nadzorne odbore javnih preduzeća ne mogu biti imenovane osobe koje vrše stranačku funkciju, to se ponavlja iz godine u godinu.

Široko postavljene zakonske norme, koje nisu definisale tačno šta je politička funkcija, političkim strankama u vlasti itekako pogoduju. Tako u nadzorne i upravne odbore javnih preduzeća su godinama imenovani potpredsjednici stranaka, članovi predsjedništva stranaka, članovi glavnih odbora, politički direktori pojedinih stranaka. Bez sankcija, naravno.

Za EU verbalno, u praksi kontra

Struka i znanje godinama već nisu prioritet prilikom imenovanja u javna preduzeća, iako se finansiraju, između ostalog, i novcem građana.

Vrijedi napomenuti kako je depolitizacija javnih preduzeća jedan od 14 ključnih prioriteta Evropske komisije koje vlasti ove zemlje trebaju ispuniti na putu ka članstvu u EU.

Vrijedi napomenuti iz razloga što nam predstavnici federalne vlasti svakodnevno ponavljaju kako su oni za evropske integracije Bosne i Hercegovine. No, kada to treba dokazati djelima, onda to i ne izgleda baš tako.

Koliko se u pojedinim javnim preduzećima demonstrira samovolja najbolje nam pokazuju određeni postupci iz prethodnih godina. Naime, uprave pojedinih javnih preduzeća nisu dozvolile revizorima Ureda za reviziju institucija FBiH da izvrše godišnju finansijsku reviziju. Zbog toga niko nije sankcionisan, a Vlada nije pokazala ni trunku volje da suzbije samovolju pojedinaca. Naprotiv, javna preduzeća koja su zatvarala kapije pred revizorima su iznova dobijala novac iz budžeta FBiH.

Negativne ocjene revizora i krivične prijave TIBiH za Rudnik Banovići

Ništa bolja reakcija Vlade nije bila ni prema preduzećima čiji su rad federalni revizori ocijenili negativnim ocjenama.

Analizirajući finansijsko poslovanje javnih preduzeća za 2022. godinu, Ured za reviziju FBiH je Rudniku mrkog uglja Banovići dodijelio negativno mišljenje za obje komponente revizije (finansijski izvještaj i usklađenost sa zakonima).

Odgovornost nadležnih? Nema je. Isto kao što nema ni reakcije na prijavu koju je prošle godine Transparency International BiH podnio protiv Rudnika Banovići Finansijskoj policiji FBiH.

Podsjetimo, TIBiH je prijavio Rudnik Banovići zbog načina prodaje uglja Srbiji i sumnje na ozbiljne razmjere finansijskih malverzacija.

Svake godine imamo izvještaje Porezne uprave FBiH prema kojim su najveći dužnici za poreze i doprinose upravo javna preduzeća. Prema izvještaju Porezne uprave objavljenom krajem prošle godine, najveći dužnik su Željeznice FBiH koje duguju približno 172 miliona KM. Rudnici iz Koncerna Elektroprivrede BiH duguju 570 miliona KM. GRAS duguje 117 miliona, a Sveučilišna klinička bolnica Mostar 102 miliona KM.

Ovakvi rezultati se nisu sami postigli. Neko je morao upravljati ovim preduzećima. Direktore javnih preduzeća godinama postavljaju političke stranke, za koje smo već konstatovali da im struka i znanje nisu među prioritetima, već isključivo političko ovladavanje javnim preduzećima koja između sebe smatraju političkim plijenom. Ovakvim neodgovornim djelovanjem na direktorskim pozicijama završavaju nestručni politički poslušnici koji iz mandata izađu znatno bogatiji.

Možete uništiti perspektivnu kompaniju, ali odgovarati nećete

Iznad izneseni podaci Porezne uprave najbolje su nam oslikali sposobnost političkih stranaka i njihovih kadrova da upravljaju javnim dobrom.

Ono što je možda i najveći problem kada govorimo o propadanju javnih preduzeća jeste to što već godinama niko ne odgovara nakon što sroza određenu kompaniju.

Tako danas svjedočimo jednom nezabilježenom presedanu. Naime, sarajevska firma Zrak je u aprilu prošle godine završila u stečajnom postupku iako Zakon o stečajnom postupku FBiH kaže da stečaj ne može biti proglašen za firmu koja je u fazi konsolidacije. Dakle, isti Zakon koji je važio za firme u Unsko-sanskom kantonu, ne vrijedi za firme u Kantonu Sarajevo.

Nakon odluke Općinskog suda u Sarajevu da proglasi stečaj, nema odgovornosti niti za jednu osobu koja je u tom lancu učestvovala. Niti za direktora Zraka, niti za članove Vlade FBiH koja je većinski vlasnik preduzeća. Isto kao što nema odgovornosti za čelnike firme Zrak nakon što je Ured za reviziju FBiH njihovo poslovanje za 2022. godinu ocijenio negativnim.

Iz navedenih primjera je vidljivo da možete imati i dobre zakone, ali ako ih krši vlast tu se priča završava. Vlast nema ko da kazni i može da radi šta hoće. Pa čak i da uništi firmu sa ogromnim potencijalom kakva je bila Zrak.