U Republici Srpskoj od početka godine registrovano je šest slučajeva leptospiroze sa područja Banja Luke, Doboja i Foče, dok sa prostora Istočnog Sarajeva nije bilo prijavljenih oboljevanja, izjavila je danas epidemiolog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir.
Bez epidemijskog javljanja
Ona je rekla da je u Republici Srpskoj u 2024. godini zabilježeno 15 slučajeva leptosiproze tokom cijele godine, takođe bez epidemijskog javljanja, što je, kako je rekla, uobičajen trend ove bolesti na našem prostoru i ne odskače od prosjeka za cijelu godinu, ali i od specifičnog doba kada se najčešće javlja, a to su proljeće i jesen.
Dodaje da, uzimajući u obzir sve podatke, nije ništa neobično što ima registrovanih slučajeva svake godine, ističući da epidemijskog javljanja nije bilo.
Vukmir je rekla da je leptospiroza zoonoza koja se prenosi isključivo sa životinja na ljude, a često se zove profesionalno oboljenje, jer najčešće obolijevaju veterinari, mesari, ribolovci, lovci, ali i urbana popluacija koja dolazi u kontakt sa životinjama na raznim kupalištima, rekreativnim zonama, igralištima…
Ona je navela da, poslije kontakta sa patogenom, osoba koja se zarazi, nakon 10 dana razvija simptome poput crvenila očiju, povišene temperature, groznice, slabosti, bolova u mišićima.
Kako je istakla, to je prva faza koja traje do desetak dana, dodavši da nakon toga slijedi pad temperature, a zatim se javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima, ponovno se pojavljuju temperatura i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa.
“Težak oblik bolesti je takozvani Vajlov sindrom koji je ogleda javljanjem žutice, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega…”, izjavila je Vukmir novinarima u Banjaluci.
Mjere prevencije
Ona je istakla da se ova bakterija prenosi indirektnim i direktnim putem putem urina ili tkiva zaražene životinje ili njihovih izlučevina i da s tim u vezi i simptomi koji se javljaju mogu bili lakši ili teži, zavisno od količine unesene bakterije, ali i osjetljivosti organizma.
Navela je da se bolest liječi antibioticima, a da su mjere prevencije koje treba provoditi sistematska deratizacija svih prostora u proljeće i jesen.
Ona je naglasila da je važno sprovoditi i pojedinačne mjere kao što su izbjegavanje kupanja u stajaćim vodama, pogotovo gdje se stoka napaja, a posebno izbjegavati kupanje u tim vodama ukoliko na tijelu postoje neke otvorene ranice ili ogrebotine, voditi računa o ličnoj i higijeni prostora, a ukoliko se primijete glodari, te lokacije treba izbjegavati.
“Jedna od važnih mjera je i redovna vakcinacija životinja, dok vakcina protiv leptospiroze za ljude ne postoji”, zaključila je.
