Naslovnica Biznis Ministrica kaže da je detektovala zašto se sporo grade ceste u FBiH

Ministrica kaže da je detektovala zašto se sporo grade ceste u FBiH

Pored koridora Vc, koji je svakako najvažniji i prioritetni projekt cestovne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, Vlada FBiH se jasno opredijelila za nastavak svih aktivnosti na projektima brzih cesta u Federaciji BiH. Logično je da je apsolutni prioritet dovršetak izgradnje koridora Vc, kazala je u intervjuu za Fenu ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić.

Kako naglašava, na sjevernom dijelu Koridoru Vc trenutno je u izgradnji više dionica oko 40 kilometara autoceste ukupne vrijednosti radova skoro milijardu eura, a plan je da se radovi na svim ovim dionicama okončaju u naredne dvije godine.

-Jedina dionica na sjeveru koja nije još u izgradnji je Ozimice-Poprikuše, dužine 12,8 km i ona je u završnoj fazi ugovaranja radova. Izgradnjom i ove dionice završit će se sjeverni dio koridora Vc, te će Sarajevo kao glavni grad praktično biti povezano na evropsku mrežu autocesta, ističe Katić.

Ostalo puno posla na južnom dijelu koridora
Na južnom dijelu koridora Vc, ostalo je znatno više posla za uraditi, jer je trenutno u izgradnji samo dionica Počitelj-Zvirovići, duljine 11 km. Vrijednost ugovora za radove je oko 85 miliona, a predviđeni završetak izgradnje je u avgustu ove godine. Konkursne procedure za izbor izvođača radova su u toku za još četiri dionice na južnom dijelu koridora, a one ukupno iznose oko 41 kilometar autoceste i procjenjene su vrijednosti oko 1,25 milijardi maraka, od čega skoro polovina otpada na tunel Prenj. Tu su još i tri dionice za koje se još uvijek radi na izradi projektne dokumentacije i za koje se tek očekuje procedura izbora izvođača radova.

-Dakle, urađeno je dosta posla, ali još više posla je pred nama. Pogotovo na južnom dijelu koridora Vc, zaključno s najdužim tunelom Prenj. Očekujemo da će na izgradnji ovog tunela biti angažirani najbolji i respektabilni izvođači radova i konsultanti, a kako bi se uspješno nosili s izazovima gradnje jednog ovakvog objekta. Potreban je maksimalan angažman svih sudionika ovih projekata, od javne uprave, ministarstava i organa koji izdaju dozvole i saglasnosti, javnog poduzeća Autoceste d.o.o. Mostar, kao nositelja izgradnje koridora Vc, drugih javnih poduzeća uključenih u procese koji prethode gradnji, pa do općina i gradova, izvođača radova i svih sudionika u gradnji. Svi trebamo dati doprinos kako bi ubrzali izgradnju koridora Vc, poručuje ministrica.

U različitim fazama pripreme četiri brze ceste
Što se tiče brzih cesta, u različitim fazama pripreme su brze ceste: Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH, Mostar-Široki Brijeg-Grude-granica RH, Prača-Goražde i Lašva-Travnik-Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti su i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje-Tuzla. Trenutno su u fazi izgradnje i brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce.

Trenutno su u fazi izgradnje i brze ceste Prača-Goražde (Tunel Hranjen) i Lot 5, Lašva-Nević Polje na brzoj cesti Lašva-Travnik-Jajce. Na brzoj cesti Prača-Goražde duljina dionice je 18,4 km, a faza 1 predstavlja izgradnju brze ceste u poluprofilu u cijeloj duljini. Lot 1 faze 1 odnosi se na izgradnju tunela Hranjen, dužine 5,5 km.

-Kao što je javnosti poznato, početak izgradnje ovog tunel datira još iz 2018. godine. Dva prethodna ugovora za radove trebala biti završena zaključno s 30. 12. 2023. U prvom kvartalu ove godine potpisan je novi ugovor s izvođačem radova u iznosu od oko 120 miliona maraka. Ova Vlada je osigurala oko 40 miliona maraka za ovaj projekt u 2024. godini, gdje je u usporedbi s 2022. i 2023. povećan iznos izdvajanja iz budžeta za ovaj projekt. Nažalost, JP Autoceste FBiH nisu okončale proceduru izbora nadzora za nastavak radova na tunelu, a zbog žalbi u postupku javnih nabavki koje su dovele do poništenja postupka. Vlada FBiH i ovo ministarstvo će nastaviti finansijski pratiti ovaj projekt, a od svih sudionika procesa očekujemo maksimalan angažman na otklanjanju prepreka nastavku radova i konačnom završetku ovog projekta, kaže Katić.

Ukupna dužina brze ceste, Lašva – Nević Polje je 24,5 km, a trenutno je u izgradnji LOT5 čija je dužina 4,8 km. Vrijednost ugovora za izgradnju je oko 64 miliona maraka, a predviđeni rok završetka je kraj 2024. godine.

-Odlukom Vlade FBiH za implementatora LOT-a 4, prolaz kroz poslovnu zonu Vitez određeno je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, te očekujemo nastavak aktivnosti na izvlaštenju zemljišta i ugovaranju izgradnje ove važne dionice brze ceste, čime bi se u funkciju stavio i dotad izgrađeni LOT4. Prema informacijama kojima raspolažemo radovi na izgradnji LOT-a 5 su intenzivni i u skladu s očekivanjima, te zahvaljujemo svim sudionicima gradnje na angažmanu i naporima koje čine na ovom projektu, ističe resorna ministrica.

Na pitanje gdje su glavni problemi za ubrzanje izgradnje brzih cesta u FBiH ministrica Katić posebno ističe provođenje postupaka javnih nabavki za usluge i radove, koji je izuzetno dugotrajan po važećem zakonodavstvu BiH.

-Naime, institut žalbi na tendersku dokumentaciju, koji je neosporno pravo potencijalnih ponuđača, se u praksi zloupotrebljava, što dovodi do blokade postupaka javnih nabavki kako za usluge tako i za radove. U praksi se događa i zakon je omogućio da potencijalni ponuđači tj. žalitelji predaju žalbe bez dokaza o uplati naknade za žalbu. To dovodi do zaustavljanja postupaka nabavki, a žalitelji uopće nemaju namjeru plaćanja naknade, već samo interes obustave ili prolongiranja postupka javnih nabavki. Bit će potrebno mijenjati ovakvo zakonsko rješenje, a kako bi se otklonile ovakve nelogičnosti i posljedice s kojima se suočavamo. Ostali izazovi su uglavnom u donošenju i usuglašavanju prostorno planske dokumentacije, te postupcima izvlaštenja zemljišta, koje provode organi jedinica lokalne samouprave u uvjetima neusuglašenih katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija, te nedovoljnog broja voditelja ovih postupaka na terenu, kaže Katić.

Poseban izazov je i održivo finansiranje svih pripremnih aktivnosti i izgradnje brzih cesta. Vlada FBiH, dodaje Katić, kroz svoje odluke o kapitalnim transferima javnim poduzećima kroz budžet daje podršku svim ovim projektima. Pored budžetskih sredstava potrebno je razmotriti načine finansiranja ovih projekata i po uzoru na finansiranje izgradnje koridora Vc. Izazov leži i u kapacitetima, kako javnih naručitelja, tako i izvođača radova. Evidentno je, upozorava ona, pomanjkanje radne snage u oblasti građevinarstva, te je jedna od posljedica da imamo samo mali broj tvrtki izvođača radova koji mogu odgovoriti na izazove izgradnje većih infrastrukturnih projekata.

Kada je u pitanju sistem željeznica u Federaciji, on je, ističe ministrica, složen i velik sistem infrastrukture i operacija koji je u zadnjih 30 godina prolazio kroz različite izazove. Različite krize, poput pandemije i migrantske krize, negativno su utjecale na razvoj putničkog prometa u Bosni i Hercegovini, uključujući i Željeznice Federacije BiH.

Pozitivni trendovi u sistemu željeznica
-Potrebno je ovdje ukazati i na neke pozitivne trendove. Željeznice FBiH iskazale su u 2023. godini najbolje finansijske rezultate u posljednjih 30 godina. Ukupni prihodi kompanije u 2023. godini iznosili su 145 miliona KM, a ukupni rashodi 127 miliona KM. Ostvarena neto-dobit iznosi 18 miliona KM. Svjesni smo u kakvom stanju se nalaze željeznice i u pogledu infrastrukture, finansijskih prilika u društvu, stanju opreme i voznog parka, međutim navedeni rezultat ukazuje na to da je moguće očekivati pozitivne promjene u sistemu željeznica, poglavito ako imamo u vidu povratak u fokus željezničkog prometa u EU koja nam služi kao putokaz budućih kretanja, kaže Katić.

Kada se govori o investicijama u oblasti željeznica u 2023. godini, uloženo 9,9 mil. KM u elektroenergetska postrojenja, gornji i donji stroj željezničkih pruga, i nabavu mobilnih kapaciteta. Također, za 2024. godinu osigurano je od strane Vlade Federacije BiH dodatnih 13,7 miliona za investicije, putem budžeta za 2023. i dio budžeta za 2024. godinu za ove investicije. Tu je realizacija projekata ugradnje šest željezničkih cestovnih putnih prelaza kako bi se povećala sigurnost u prometu, kako cestovnom tako i željezničkom. Budući projekti su uvjetovani pripremom projektne dokumentaciji i osiguravanje finansiranja projekata.

-Ono što se može kazati, da je u toku izrada glavnog projekta za modernizaciju pruge od Sarajeva do Doboja. Urađena je i studija idejnog rješenja za pruge Doboj-Tuzla-Zvornik-Brčko-Banovići, sve su češće inicijative da se krene s izradom glavnog projekta kao druga faza priprema ove zahtjevne investicije oba entiteta. Procjenjuje se da bi projekt modernizacije željeznice od Sarajeva do Maglaja mogao koštati oko 500 mil. eura, jednako kao i realizacija projekta Doboj-Tuzla-Zvornik. Oblast željeznica i modernizacije željezničke infrastrukture je zasigurno tema kojom ćemo se baviti u vremenu koje je pred nama, navodi Katić.

Poboljšavamo konkurentnost svih aerodroma u FBiH
Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija rebalansom budžeta u 2023. godini, ali i samim budžetom za 2024. godinu jasno su dali do znanja da podrška unaprjeđenju zračnog prometa ima značajno mjesto u programu rada ove Vlade, a kao mjera koja će proizvesti rezultate na šire gospodarske aktivnosti od samog povećanja broja avio operacija na aerodromima. Zračni promet ovdje predstavlja granu industrije koja je jedan od glavnih generatora razvoja gospodarstva svake zemlje. Ministrica ističe i diversificirano stanje vlasništva nad aerodromima u Federaciji BiH, jer je Federacija vlasnik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dok ostalim aerodromi imaju različite vlasničke strukture. Međutim djelatnost kojom se ova poduzeća bave ima jednak utjecaj na gospodarstvo FBiH te je to razlog podrške svim poduzećima.

-Podrška Vlade Federacije BiH unaprjeđenju avio prometa će poboljšati konkurentnost svih aerodroma u FBiH, a po ugledu na dobru komparativnu praksu drugih zemalja kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Sjeverna Makedonija. Stimulativnim mjerama se pokrivanju inicijalni troškovi otvaranja i operiranja određenih linija, do postizanja očekivane razine prometa, a poseban naglasak i pozornost ukazuje se perspektivnim i novim tržištima, odnosno destinacijama za koje objektivno postoje projekcije o pozitivnim učincima na gospodarstvo jedne zemlje, kaže ministrica Katić.

Značaj telekom operatera
Odgovarajući na pitanje o mogućoj privatizaciji telekom operatera u Federaciji BiH, ona kaže da je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija aktivno uključeno u izradu zakonskih propisa, s naglaskom na usaglašavanje s evropskim propisima i regulativama u oblasti telekomunikacija.

-Što se tiče konkretno privatizacije, Vlada Federacije BiH kontinuirano prati dešavanja da tržištu telekomunikacija u regiji te će u skladu s potrebama i jedinstvenom odlukom usaglašenom na nivou Vlade FBiH odlučiti o daljnjim koracima u pravcu samog procesa privatizacije. Do sada nije iskazana inicijativa za privatizaciju telekom operatera, odgovara ona.

Kada je riječ o budućem razvoju telekom operatera, tada moramo uzeti u obzir, naglašava ministrica, trendove i ubrzani razvoj sektora telekomunikacija i digitalnih usluga u cjelini.

-Prateći rezultate poslovanja svjedočimo kontinuiranom angažmanu svih struktura oba telekom operatera u ostvarenju rasta. Digitalne inovacije u funkciji održivog razvoja, kao jedan od osnovnih postulata današnjega društva su integrirane u dugoročnu strategiju razvoja oba telecom operatera. U tom kontekstu će se nastaviti kontinuirano ulagati u sigurnu, učinkovitu i održivu kako mobilnu, trenutno 4G, a u budućnosti i 5G tako i fiksnu (FTTx) širokopojasnu infrastrukturu, što predstavlja temeljni preduvjet razvoja digitalnog društva, kazala je ministrica Andrijana Katić u razgovoru za Fenu.

Na kraju je podsjetila na u aprilu ove godine provedenu medijsku kampanju „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu“ koju je provelo Federalno ministarstvo a prometa i komunikacija u saradnji s BH Telecomom, HT Eronetom i JP Autoceste F BiH. Odluka o pokretanju kampanje je uslijedila na temelju poražavajućih podatke vezanih za sigurnosti prometa na cestama u Federaciji BiH, veliki broj smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba u proteklim godinama kao i istraživanjima koja su provedena u EU, a koja su pokazala da je jedan od glavnih uzroka prometnih nezgoda korištenje mobilnih telefona u prometu.