Da bi privatni sektor bio ravnopravan partner sa javnim, treba doraditi zakonska i podzakonska akta i onda će pacijent raspolagati svojim sredstvima, ističe dr. Nakaš
Ove godine u Federaciji BiH svjedočimo otvaranju novih javnih, ali i privatnih bolnica. Pitanje je koliko se vlasnicima, u prvom redu privatnicima, isplate ovakvi projekti, s obzirom na to da u FBiH imamo dva klinička centra, u Sarajevu i Tuzli, sa ogromnim dugovanjima u poslovanju.
DUGO ČEKANJE
Cijenjeni medicinski stručnjak doktor Bakir Nakaš sa dugogodišnjim iskustvom u menadžmentu Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu za Oslobođenje kaže da, kada je riječ o otvaranju novih bolnica, pacijenti će radije otići privatniku, zbog čekanja na neophodne zdravstvene usluge u javnom sektoru.
– Iz tog razloga im je jednostavnije koristiti uslugu u privatnom sektoru. Stoga danas imate mogućnost da i u manjim i u većim centrima imate i medicinske ustanove, imate i poliklinike, pa čak i bolnice koje mogu biti na nivou kliničkih centara, dodaje dr. Nakaš.
U svakom slučaju, otvaranje novih medicinskih ustanova daje veće mogućnosti u zdravstvenom sektoru. Primjera je mnogo, a jedan od njih je u Tuzlanskom kantonu, gdje vlada izuzetna sinergija Bayer instituta, UKC-a Tuzla i Plave poliklinike. Nadopunjuju se u pružanju usluga pacijentima.
– Imajući u vidu duga čekanja pacijenata na uslugu, privatni sektor koji se danas pojavio sa ustanovama u većem broju centara nudi pacijentima mogućnost izbora. Jedini uvjet jeste da imaju dovoljno finansijskih sredstava, kazuje dr. Nakaš, naglašavajući koliko pacijentima znači što u nekim slučajevima mogu i sa zdravstvenom knjižicom u privatnu ustanovu.
– Ukoliko bi se sa fondovima ugovorile mogućnosti da se i u privatnim zdravstvenim ustanovama mogu koristiti osiguranje i knjižica, to bi bilo za pacijente daleko povoljnije, jer bi u kratkom roku mogli da realizuju ono što su planirali, dodaje naš sagovornik.
Zakon o zdravstvenom osiguranju, podsjeća dr. Nakaš, apsolutno ostavlja mogućnost da su privatni i javni sektor ravnopravni u konkurisanju za određena finansijska sredstva, a koja mogu da se ostvaruju za potrebe pacijenata. Nerealno je, dodaje, što danas imamo situaciju da fondovi ugovaraju nabavke samo sa javnim sektorom, uopšte ne žele da ugovaraju sa privatnim sektorom.
– Mislim da je to greška koju trebaju ispraviti Ministarstvo zdravstva i Vlada FBiH, te osigurati da svi koji imaju adekvatne uvjete, raspoloživ kadar, opremu i ono što je neophodno za pacijente imaju pravo da konkurišu za sredstva u fondu, a koja se prikupljaju iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Ukoliko imate određene obaveze koje vam na neki način diktiraju kada da obavite pregled, u tom slučaju vi ste osuđeni da iz vlastitog džepa plaćate sve te usluge, ustvrdio je dr. Nakaš.
Na naše pitanje koliko je pacijentima teret podizati kredite, primjera radi, od osam ili devet hiljada KM kada se moraju operisati i za ove zahvate plaćati privatniku, ako su već zdravstveno osigurani, dr. Nakaš se vraća na adekvatnu primjenu zakona koji regulišu ovu oblast.
– Trenutno bi bilo najadekvatnije da se izvrši pravilna primjena zakona. Ukoliko u toj primjeni zakona nema toga da je privatni sektor ravnopravan partner sa javnim, onda bi trebalo doraditi određena zakonska i podzakonska akta koja će omogućiti da vi raspolažete svojim sredstvima, koja uplaćujete za vaše zdravstveno osiguranje, tvrdi dr. Nakaš.
UVJET ZA BOLJITAK
Podsjeća da su u FBiH još davno, negdje od 1998, predlagali novi pristup – da novac slijedi pacijenta.
– Znači da onaj novac koji je osiguranik uplatio za osiguranje iz svoga džepa, treba biti njemu na raspolaganju, da ga koristi ili u javnom ili u privatnom sektoru. Nažalost, proteći će puno vremena da se to tako uradi, ali to je jedan uvjet kojim bismo imali osiguranu daleko kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Ovdje je najbitnije da ne bude mješovitog korištenja, ili privatnog ili javnog sektora. To treba zakonski regulisati, ukoliko ste ili u jednom ili u drugom, da u tom sektoru ostvarujete to pravo, a u drugom sektoru da to pravo ostavite za one koji ne mogu da ostvare u ovom prvom, zaključuje dr. Nakaš.MERIMA BABIĆ
oslobodjenje.ba
