Za mjesec dana navršava se 20 godina od kako su otkrivene navodne bosanskohercegovačke piramide što privlači stotine hiljada turista godišnje u Visoko. Mnogi od njih zainteresuje priča o posebnoj energiji, istražuju pa se odluče vratiti u ovaj srednjovjekovni grad. Čiji veliki dio baštine čuvaju franjevci koje smo nakon posjete piramidama posjetili uoči Uskrsa.
Otkrivene u aprilu 2005. godine od strane dr. Semira Osmanagića. Sastoji se zapravo iz Bosanske piramide Sunca, mjeseca, ljubavi i hrama majke zemlje.”
Iako je sami početak sezone sunce i lijepo vrijeme izmamili su mnoge da dođu i posjete piramide u Visokom. Vrata su otvorena 365 dana, no najveći broj posjeta je tokom ljetnih mjeseci. U prosjeku imaju 100 do 150 hiljada posjeta, a prošla je bila rekordna sa 245 hiljada posjeta. Pretežno dolaze iz Bosne i Hercegovine, regije, ali ima i veliki broj stranih turista.
”Meni je bilo dobro i ja stoprocentno ću da dođem opet.”; ”Tuneli su nam posebni nekako i radi zraka i dobro nam godi radi zdravlja.”, samo su neki od komentara turista.
Emina Ferzan, službeni vodič Fondacije Arheološki park Bosanska piramida Sunca:
”Ljudi su čuli najviše o samom energetskom aspektu tunela, dalje o samoj ljekovitosti koncentraciji negativnih jona koja je ogromna zapravo u tunelima Ravne. Imamo ljude koji svake godine dolaze tu, uživaju kroz meditaciju vraćaju s čisto zbog uživanja. Energije i frekvencije koju mjerimo u tunelima.”
”Osobno osjetim razliku, ne mogu sad reći da mi se nešto specijalno dešava po pitanju fizičkih efekata, ali osjećam recimo, kao da sam odmornija”; Nešto sam osjetio, da. Vidjećemo sad kako će to bit. Pas nije ništa osjetio. Čini mi se, kod njega je sve isto”, komentari su posjetioca.
Velik broj turista ostanu oduševljeni zrakom u tunelima, ali i pristupačnošću i znanjem vodiča. Većinom mladih studenata iz okolnih područja, ali tu mogu sresti i one koji su tu od početka. Mustafa Sejdić, poznat kao Dino kristal, meditira kaže svaki dan, radio je dugo kao vodič, a danas prodaje kristale. O čijim benefitima, kaže, mnogo zna.
Mustafa Sejdić:
”Kristali su jako dobri, kupuju ljudi, pozitivni su… Imam sve kristale svijeta. Sve. A najviše volim naše ove bosanske. Evo spomenut ću Busovaču, ona je jako bogata i tu su Gorski krisatali.”
Može se sporazumit na 6 jezika i tako uputiti turiste, a i drugi Visočaci kažu da im velik broj turista ne smeta. Tako nam Ahmed Brkić priča da živi nedaleko od samog kompleksa kojim prošeta svaki dan i tako se oslobađa stresa.
Ahmed Brkić, mještanin Visokog:
“Turiste jako volim onda gledam da im objasnim ako znam šta, ako ne znam Bože moj nek se snađu, kao i ja što se snalazim kad odem negdje.”
”Mnogi osim što posjete tunel prošetaju i samim parkom Ravne gdje ostanu oduševljeni prirodom, ali i brojnim znamenitostima po Kojima je Visoko poznato kao stari srednjovjekovni grad.”
I u Visokom najveći dio te stare bosanske tradicije i baštine čuvaju franjevci, koji na ovim područjima borave i rade 750 godina.
”Često se u ovoj našoj zemlji svađaju od kad je Bosna. Evo mi imamo pečat Stjepana Kotromanića iz 14. stoljeća to je najstariji bosanski državni pečat. Tražili su ga da napravle odljev, mmi ga nismo dali čuvamo ga još uvijek ljubomorno. Dakle mi smo čuvari bosanskog pečata”
Tako nam priča gvardijan, pokazujući brojne znamenitosti, arheološka otkrića, stara učila, prirodoslovnu zbirku, ali i biblioteku sa između 60 i 70 hiljada knjiga.
Fra Franjo Radman, Gvadrijan Franjevačkog samostana Sv. Bonaventure u Visokom:
”Imamo zbirku novca, oružja, etnografsku zbirku, imamo i prirodoslovnu jednu zanimljivu zbirku koje su ve bile u službi škole, ali su sada postale neka turistička točka. Freske su još od početka ove na plafonu ii 1900. Marko Antonini jedan talijanski slikar ih je uradio i one su tu, također i orgulje su tu 120 godina.”
I iako mnogi i u BiH nisu upoznati sa građom samog samostana i crkve, danas im je broj posjeta veći zbog onih koji posjećuju piramide, a zbog malih smještajnih kapaciteta noćenje potraže tu. Zainteresuju se tako i za građu samostana svetog Bonaventure, ali i samu dugu bosansku historiju koja se čuva. Zato skoro imaju u planu urediti moderniji muzej.
