Naslovnica Top vijesti Pravna pomoć za novinare i aktiviste: Telefon za hitne slučajeve dostupan 24...

Pravna pomoć za novinare i aktiviste: Telefon za hitne slučajeve dostupan 24 sata

05.05.2023., Narodna skupcina RS, Banjaluka (BiH) – Odrzana prva javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna krivicnog zakonika Republike Srpske, kontraverznog zakona koji kriminalizuje klevetu i uvredu u RS. Medijska zajednica je slozna da je ovo zakon koji ce ograniciti slobodu govora i medija u RS i snazno se protivi zakonu kojeg je najavio licno Milorad Dodik. Novinari su na raspravu dosli obuceni u majice na kojima su pozivi da se promjene zakona povuku, a potom su raspravu napustili odmah na pocetku i ispred NSRS razvili transparente. Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Novim Krivičnim zakonom Republike Srpske kojim je kriminalizirana kleveta napravljen je ogroman korak unazad za demokratiju u ovom entitetu, ali i cijeloj državi BiH. Novinari, aktivisti, borci za ljudska prava, ali i svi ostali građani mogu se naći u opasnosti od krivičnog gonjenja. Zbog nedorečenosti i neodređenosti pojedinih pojmova u Zakonu ostavljen je prostor proizvoljnom tumačenju, a samim time dodatnim mogućim zloupotrebama.

Za razliku od ranije, kleveta je sada postala krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. To znači da građani, odnosno medijski radnici i građanski aktivisti, naspram sebe imaju cijeli državni aparat. Zato je veoma važno da budu upoznati o pravnim posljedicama sa kojima se mogu suočiti ukoliko budu predmet krivičnog gonjenja. Na koji način se mogu zaštititi, kako pravilno postupiti, koja su im prava u krivičnom procesu i kome se mogu obratiti?

Odgovori na ova pitanja dati su u Priručniku za zaštitu prava novinara i aktivista nakon rekriminalizacije klevete koji je objavio Transparency International u BiH. Njegovi autori, advokati Aleksandar Jokić i Jovana Kisin Zagajac, ujedno su i predavači na radionicama koje TI BiH organizira u nekoliko bh. gradova. Prva je održana prošle sedmice u Sarajevu, a broj prisutnih ukazao je na ogroman interes za ovu temu.

Poseban dio bio je posvećen pravima novinara u krivičnom procesu, sa detaljnim pregledom faza postupka i savjetima za adekvatnu zaštitu. Također, učesnici su informirani o mehanizmima pružanja pravne pomoći, s detaljima o dostupnosti pravne podrške i načinima za efikasno korištenje.

Mreža advokata iz cijele BiH
Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić ističe da objektivno i profesionalno izvještavanje, nažalost, nije garancija da zlonamjernici neće podnositi prijave i vršiti pritisak na tužilaštva da pokreću procese čak i kada nema osnova. Kako bi se što bezbolnije suočili sa takvim postupanjima i dobili podršku, novinarima i aktivistima omogućena je besplatna pravna pomoć.

– Pravnu pomoć pružat će TIBiH u saradnji sa mrežom advokata iz BiH. Ustanovili smo kontakt tačke za pravni savjet, ali i pozive u hitnim slučajevima kada je neophodno postupanje advokata. Na e-mail adresu mogu slati upite i dokumentaciju te tražiti pravne savjete. Imamo i kontakt telefon koji je namijenjen isključivo za pozive u hitnim situacijama i u funkciji je 24 sata dnevno. Znači, ukoliko je potreban advokat, ukoliko se radi o privođenju, pozivu na saslušanje ili slično – kaže Korajlić za Fokus.

Troškove pravne pomoći i advokatskih usluga snosit će TI u okviru projekta koji finansira USAID. Korajlić naglašava da su angažirani advokati iz svih dijelova države koji će biti na raspolaganju u slučaju potrebe.

– Nadamo se da njihov angažman neće biti potreban i da neće biti takvih slučajeva. Međutim, važno je da novinari i aktivisti znaju da postoji ovakav mehanizam pomoći – poručila je izvršna direktorica TIBiH.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Dženita Lutvić kaže da je sudska praksa u BiH u pogledu klevete neizvjesna uprkos poštivanju svih profesionalnih standarda izvještavanja. Posebno nakon kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj.

Branimo se dokazima i činjenicama
Lutvić dodaje da novinarima ove redakcije nisu strani pravni postupci po tužbama za klevetu koji mogu biti izuzetno skupi i dugotrajni. Najvažnija odbrana u potencijalnoj pravnoj borbi nakon objave istraživačkih priča upravo su im prikupljeni dokazi i činjenice.

– Vjerujem da u svim redakcijama novinari i urednici tragaju za pravnim savjetima kako da se zaštite od tužbi ili kako da se ponašaju u slučaju podizanja optužnica za klevetu. Situaciju dodatno usložnjava to što je Zakon o kriminalizaciji klevete u RS u mnogim dijelovima nejasan i otvoren za tumačenje. Teško je procijeniti šta će neko ocijeniti kao klevetički govor ili pisanje. Zato novinari oklijevaju i odustaju od objavljivanja priča, strahujući da ne pređu te pravne granice. Neizvjesna pravna pitanja nakon kriminalizacije klevete svakodnevno utječu na naš rad – kaže Lutvić.

Naglašava da istraživački novinari svojim pričama i jasnim dokazima donekle uspijevaju izvršiti pritisak i pozivati vlast u BiH na odgovornost.

– Mi smo oni koji su do sada uspijevali dovesti krivce pred sudnice, a sada smo pod prijetnjom da se naš posao smjesti u sudnice gdje se trebamo braniti zbog istine koju otkrivamo – zaključuje novinarka CIN-a.

U nastavku ćemo dati neka pojašnjenja o pravima i obavezama učesnika u krivičnom postupku, te savjete za postupanje.

Krivični postupak sastoji se iz tri faze: istraga (prethodni postupak), podizanje odnosno potvrđivanje optužnice (prethodno saslušanje) te faza glavnog pretresa.

Po zaprimljenoj krivičnoj prijavi, ali i bez krivične prijave, tužilac pokreće istragu. Istraga nije pokrenuta samim podnošenjem krivične prijave nadležnom tužilaštvu, već to radi tužilac donošenjem akta “naredba o provođenju istrage”. U slučaju poziva na ispitivanje, osumnjičeni, ali i svjedoci dužni su da se odazovu.

Osumnjičeni se može braniti šutnjom, ali svjedok ne
U slučaju ispitivanja u svojstvu osumnjičenog, osoba ima pravo znati za koje krivično djelo se tereti i koji su osnovi sumnje protiv nje. Nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja jer se iskaz može koristiti protiv njega u kasnijem postupku. Dakle, može se braniti šutnjom u tom momentu. Međutim, može iznijeti činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Također, ima pravo na branioca po svom izboru, tako da je dobro u ovoj situaciji odmah pozvati hitni kontakt telefon.

Kada se radi o svjedocima, situacija je nešto drugačija. Svjedok ne može uskratiti davanje iskaza kao što to pravo ima osumnjičeni. Dakle, dužan je odgovarati na postavljenja pitanja osim ako ga neki odgovor može izložiti krivičnom gonjenju. Lažni iskaz predstavlja krivično djelo, pa je neophodno govoriti istinu.

Nakon davanja iskaza sačinjava se zapisnik koji se daje na potpisivanje osobi koja je ispitana. S tim u vezi, vrlo je važno prije potpisivanja zapisnik pažljivo pročitati te provjeriti istovjetnost sadržaja sva tri primjerka.

Bez obzira u kojoj ulozi se osoba saslušava ili poziva na informativni razgovor, uvijek je potrebno postupati sa dozom opreza. Znači, ne odavati nikakve druge informacije osim onih u sklopu odgovora na postavljena pitanja o kojima se vodi zapisnik. Po mogućnosti ne voditi neformalni razgovor sa policijskim službenicima jer to može biti zloupotrijebljeno. U svakom slučaju, pri svakoj istražnoj radnji poželjno je pozvati pravnu pomoć.

Pozivi za saslušanje osumnjičenog odnosno svjedoka po pravilu se šalju pisanim putem. Samo u hitnim slučajevima dozvoljeno je pozivanje usmenim putem. Međutim, u praksi građani često dobiju obavještenje da se pozivaju na “informativni razgovor”. Ovakav poziv nije u skladu sa zakonom, ali dužnost građanina je da se odazove.

Pojas za spašavanje aktivizma
Aktivista Eko akcije Anes Podić ocjenjuje da je novim izmjenama Krivičnog zakona u RS-u dodatno proširen “repertoar pravnih alata koji su na raspolaganju političkim elitama u oba bh. entiteta”. Ti alati se, navodi, obilato koriste kako bi ugušili i posljednje glasove otpora pljački preostalog prirodnog i društvenog blaga.

– Najavljeni mehanizam pravne pomoć u organizaciji TI će biti vrijedan pojas za spašavanje aktivizma i novinarskih sloboda. Ali, pod uslovom da to bude trajan, a ne vremenski ograničeni projekat. Također, aktivističko djelovanje da bi bilo djelotvorno ne smije biti ograničeno formalno pravnim okvirom. Blokade, protesti bez policijskog odobrenja i drugo su legitimna i nužna sredstva protesta. Principi po kojima se pruža pravna pomoć moraju biti utemeljeni u ciljevima općeg dobra, ne smiju biti ograničeni formalno-pravnim okvirom. Svrha pravne pomoći mora biti odbrana legitimnog, a ne legalnog, a legitimnost se procjenjuje djelovanjem u korist općeg dobra – kaže Podić.

I na kraju dodajmo da je priručnik “Zaštita prava novinara i aktivista nakon rekriminalizacije klevete” dostupan na web stranici Transparency Internationala u BiH. Tamo možete naći odgovore na mnoga pitanja od važnosti za krivični postupak, kao i načine za traženje pravne pomoći.