U posljednje četiri godine, Visoko se suočava s dramatičnim rastom cijena osnovnih životnih namirnica, što direktno utiče na standard života njegovih stanovnika. Prema najnovijim podacima, potrošačka korpa, koja obuhvata minimalne mjesečne troškove jedne prosječne porodice, iznosi 3700 KM, i to bez uključivanja stanarine i kredita. Kada se dodaju troškovi stambenih kredita, ta cifra prelazi 4000 KM, što je više od prosječne plate većine građana u Visokom.
Ovi podaci jasno pokazuju kako je kupovna moć porodica drastično smanjena. Prema statistikama iz 2020. godine, vrijednost potrošačke korpe iznosila je 1840,87 KM, od čega se na prehranu izdvajalo 821,45 KM. Međutim, u protekle četiri godine cijene su enormno porasle, pa sada samo za hranu treba izdvojiti čak 1182 KM, što predstavlja rast od nevjerovatnih 58%.
Porast cijena namirnica posebno je osjetan u protekle dvije godine, kada su globalni faktori, poput agresije Rusije na Ukrajinu, direktno uticali na cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.
Od proljeća 2022. godine, Visoko, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, pogođeno je valom poskupljenja koji je mnoge porodice natjerao na štednju, čak i na osnovnim namirnicama poput brašna, hljeba i mlijeka. Primjera radi, cijena jaja u Visokom porasla je za 64%, mlijeka za 65%, a krompira za 47%. Mnoge porodice su se našle u situaciji da moraju birati između kupovine osnovnih proizvoda i štednje na njima.
U odnosu na 2020. godinu, cijene određenih proizvoda danas su šokantno više. Cijena maslaca, primjerice, porasla je za nevjerovatnih 11 KM po kilogramu, dok je junetina bez kosti skuplja za više od 5 KM. Čak i osnovne žitarice, kao što je riža, bilježe značajan skok cijene. Kilogram riže 2020. godine koštao je 3,56 KM, dok danas doseže preko 5 KM.
Smanjenje kupovne moći i životnog standarda
Pad kupovne moći najviše pogađa radničku klasu i njihove porodice, koje jedva uspijevaju pokriti osnovne životne troškove.
Usporedba cijena pokazuje da je 2020. godine za 100 KM bilo moguće kupiti značajnu količinu namirnica, uključujući kilogram junetine, pileći file, pet litara mlijeka i druge osnovne proizvode. Danas, za istu tu količinu potrebno je izdvojiti oko 150 KM. Naizgled mala razlika od 50 KM mogla bi porodicama prije tri godine omogućiti dodatnu kupovinu mesa i drugih prehrambenih proizvoda.
Rast cijena nije praćen proporcionalnim rastom plata i penzija, što dodatno otežava situaciju. Dok su cijene u BiH dostigle 85% prosjeka Evropske unije, primanja građana ostala su višestruko niža. Ovaj nesrazmjer potvrđuje tezu da se životni standard u BiH sve više približava evropskom, ali samo u kontekstu troškova, dok su plate daleko iza.
Stanovnici Visokog suočavaju se sa sve težim izazovima u pogledu svakodnevnog života. Drastični porast cijena hrane i drugih osnovnih namirnica značajno je smanjio kupovnu moć, dok istovremeno primanja ostaju na niskim nivoima. Ovakva situacija dugoročno ugrožava životni standard, a mnoga domaćinstva jedva preživljavaju.
Ako se ovaj trend nastavi, potreban će biti značajan ekonomski zaokret kako bi se spriječila dalja destabilizacija domaćeg tržišta i pogoršanje životnih uvjeta građana.
