Pod vrelim suncem i izgužvanim zastavama, više od stotinu traktora semberskih ratara danas su umjesto na njivama bili na granici i blokirali carinski terminal graničnog prelaza Rača.
Ivana Đurđević
U odlučnoj pobuni protiv, kako kažu, ekonomske likvidacije ljudi koji hrane državu jasno su poručili – “Nećemo dozvoliti da hljeb postane luksuz a ratari socijalni slučajevi”.
Ratari: “Cijena od 0,30 KM za kilogram – ponižavajuća”
Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”, pozvao je nadležne da se uključe u rješavanje problema, pošto ih, kako kaže, ne čuje onaj ko treba.
“Ovo nije nikakav politički skup, niti je ijedan političar dobro došao. Ovo je revolt poljoprivrednika iz Bijeljine. Mi smo na zadnjem sastanku tražili da i ministar prisutan. Revoltirani smo tada bili jer nije došao. U posljednjih petnaestak dana obavili smo niz razgovora i molili da se izađe sa realnom cijenom pšenice. Situacija je takva da nam se ne piše dobro, jer sa ovom cijenom mi nismo rentabilni”, poručio je Radić obraćajući se novinarima.
Žetva na pragu, ratari obespravljeni
O otkupnoj cijeni ovogodišnje pšenice još uvijek se ne govori naglas, iako je žetva na pragu. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Savo Minić, rekao je ranije da bi prema nekim informacijama koje dolaze u ministarstvo cijena mogla iznositi oko 30-32 feninga za kilogram pšenice, što je razbjesnilo ratare koji mjesecima unazad traže od lokalnih i entitetskih vlasti da održe zajednički sastanak sa predstavnicima Privredne komore, otkupljivačima i proizvođačima radi dogovora o – kako kažu- “prihvatljivoj cijeni pšenice”.
“Mi na cijenu ne možemo uticati, to je berzanska roba”, poručuju nadležni dok ratari navode da cijena nije mijenjana poslednjih nekoliko godina , a repromaterijali su poskupili i do 300 odsto.
“Morao sam u sjetvu uložiti i do 6.000 KM po jednom dunumu. Cijene repromaterijala su strašne, mi se svi zadužujemo kod banaka da bi smo obezbijedili materijal za sjetvu- a onda nas oni dočekaju sa ovako mizernom cijenom i mi smo na totalnom gubitku. Ovo je čisti bezobrazluk. Znate li da 100 kilograma pšenice košta kao jedan kilogram grožđa na pijaci”, uništili su poljoprivrednu proizvodnju potpuno. Jedna vekna hljeba košta skoro kao 100 kilograma pšenice, a znate li koliko oni hljebova naprave od 100 kg pšenice? Čisti lopovluk”, kaže za BUKU Milovan Jovanović, proizvođač.
Cijena, kažu seljaci, treba da iznosi najmanje 45 feninga. Razlika se ne zove tržište, nego bankrot.
„Zatvorili smo granicu jer su nama zatvorili život. Dosta je! Nećemo više sijati za tuđu dobit i sopstveni gubitak,“ kaže za BUKU Dragan Jović, ratar iz semberskog sela Dvorovi. „Ne tražimo subvencije. Ne tražimo poklone. Samo da ne budemo gubitnici kad pošteno završimo posao,“ govori Jović, čija porodica obrađuje 20 hektara, a sve su, kaže, založili u banci da bi kupili gorivo i sjeme.
Dok saobraćaj stoji, sa kamiona sa strane se dižu nervozni vozači. Međunarodni transport trpi. Ali ratarima je muka došla do grla. Kažu- ako ne zaustave sada, neće imati šta da žanju ni sledeće godine.
Pšenica na čekanju, država u tišini
Na blokiranom carinskom terminalu zatičemo tišinu iz institucija. Odgovora nema, a nema ni zaštite domaće proizvodnje u vidu obustave uvoza pšenice na 60 dana, dok se ne otkupi sva domaća – a što proizvođači traže godinama unazad.
„Poniženi smo. Gledamo kako pšenica iz Mađarske i Ukrajine ulazi kroz ovu istu rampu, dok našu neće niko da otkupi. A nama kažu da ćutimo, da budemo strpljivi. Dokle, više?“, priča za BUKU Milan Božić, ratar iz Amajlija.
Blokadom za opstanak
Ovo nije prva blokada. Ali jeste posljednja nada.
“Danas blokiramo i šaljemo opomenu. Ukoliko se naši zahtjevi ne ispune, slijede radikalnije mjere. Dosta je bilo. Iz godine u godinu nas ponižavaju, iz godine u godinu mi smo na gubitku i u dugovima, iz godine u godinu neko na našoj muci zarađuje. A mi propadamo. Sela se gase , neće više niko da obrađuje zemlju, ljudi odoše jer nemaju od čega živjeti. Ova vlast, ovakva politika i odnos prema onima koji proizvode hranu – ovo je sramota i dno dna. Nećemo se pomjeriti dok ne dobijemo odgovor: da li ova država hoće da joj seljak preživi ili da nestane?”, kaže za BUKU Slaviša Mišić, dok na njegovom traktoru visi transparent:
„Ne tražimo milost – tražimo da živimo od svog rada“
Ratari: “Idemo u radikalnije mjere”
Učesnici protesta najavili su da će blokada trajati do 16 časova. Saobraćaj preko terminala je usporen, a policija nadgleda skup.
Razočarani, ali odlučni, ratari poručuju da neće stati. Ako se situacija ne riješi – blokade će biti radikalnije.
„Ne tražimo milost – tražimo da živimo od svog rada“, poručuju dok njihove mašine umjesto u žetvi žita- stoje na granici.
A država ćuti.
