Marketing

Građani Sarajeva, Tuzle, Srebrenika, Srebrenice, Banjaluke i drugih mjesta ljetni period pamtiće, osim po ekstremnim vrućinama, i po nedostatku pitke vode, a to će potrajati

Kako stvari stoje, barem u glavnom gradu BiH, moraćemo mijenjati poznatu izreku “Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, nikad više iz Sarajeva taj otići ne umije”. Jer, taj neko i kad dođe u Sarajevo, uskoro neće imati gdje da se napije vode, s obzirom na to da je situacija alarmantna kada je pitka voda u pitanju. Taj problem traje godinama, ali je ovo ljeto kulminirao zbog ekstremne suše. Iz KJKP Vodovod i kanalizacija apeluju na građane, kažu nije samo kod nas suša, vode nema ni u većim evropskim gradovima, ali, eto, zaboravljaju detalj da su kod nas u cijevima gubici vode od 70 do 80 posto, što je katastrofalno i što svakako utiče na izvorišta i akumulaciju vode.

Ekstremi
Sarajevo godinama muku muči sa redukcijama, nekada traju satima, nekada danima, a tako će ostati i ubuduće. Kako pomoći stabilizaciji vodovodnog sistema, niko ne zna, a sudeći po najavama meteorologa, ni kiša nam neće izaći u susret jer padavine se ne naziru u dogledno vrijeme.

– Padavina neće biti u dogledno vrijeme, tako da će se izvorišta i bunari i dalje prazniti. Mi ćemo početkom iduće sedmice imati jesenju prognozu i prema onome što vidimo, i jesen će biti toplija u odnosu na prethodne godine. Temperature su ove godine u odnosu na prošlu veće za 2,5 stepeni, rekao nam je Dženan Zulum, meteorolog u Federalnom meteorološkom zavodu.

Hidrolog Muriz Spahić ovakvu situaciju u Sarajevu je okarakterisao kao elementarnu nepogodu.

– Ovo stanje spada u elementarne nepogode, jer se prazne podzemni recipijenti sa korištenjem vode. Da li se te vode koriste racionalno ili ne, ne mogu govoriti, jer nemamo argumenata za to, osim onih koji su davno objavljeni, pa se tako u Sarajevu jedna trećina vode gubi od mjesta sa kojeg se transportuje za Sarajevo do potrošača, objasnio je on.

Spahić kaže da bi situacija bila drugačija da su se čuvale vode iz većih nadmorskih visina, jer su potpuno čiste i mogle su se upotrebljavati za eventualni nestanak podzemnih voda. Konstatuje da smo bogati vodom, ali da je ne čuvamo.

– Čuvanje vode se radi u vodozaštitnim zonama na način kako to propisuje hidrološka nauka, naveo je Spahić.

Građani Banjaluke izlazili su i na ulice zbog nestašice vode/Gerila

I nije Sarajevo jedino koje kuburi sa vodom, isto je u Banjaluci, Tuzli, Srebrenici, Srebreniku…

Većina mjesnih zajednica u gradu Tuzla ima problema sa vodosnabdijevanjem, posebno se to odnosi na posljednjih desetak dana. Uži centar grada je u režimu otežanog vodosnabdijevanja od 21 do 5 sati. U prigradskim mjesnim zajednicama ovaj režim je dvokratan, pa tako neke mjesne zajednice u Tuzli vodu nemaju ili će imati slabo napajanje od 10 pa do 15.30, te od 22 do 5 sati ujutro. Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić kaže da trenutno sa izvorišta dobijaju oko 60 posto potrebne vode.

– Nedostaje nam oko 200 litara u sekundi. Apelujem na građane da vodu troše za piće, spremanje hrane i sanitarne potrebe, a ne za pranje auta, tepiha, zalijevanje bašte, dodao je Lugavić.

Zbog ozbiljne hidrološke krize i nestašice vode, u Srebreniku je donesena odluka o ograničenju upotrebe pitke vode.

– Proizvodnja vode trenutno iznosi oko 35 litara u sekundi, dok je potrošnja oko 50 litara, što je izazvano visokim temperaturama, neodgovornim korištenjem vode i povećanim brojem stanovnika u Srebreniku, navode iz Gradske uprave.

Restrikcije
Redukcije vode su i Srebrenici. Nivo rijeke Zeleni Jadar iz koje se napaja srebrenički vodovod višestruko je manji od godišnjeg prosjeka.

– Neki optimalan protok je između 120 i 140 kubika na sat, a mi imamo oko 25 kubika. Jadar je skoro presušio. Iz toga razloga mi smo uveli restriktivne mjere, kaže Biljana Kandić, direktorica JKP Polet Srebrenica.

Problemi koje su Banjalučani imali sa vodosnabdijevanjem početkom augusta u velikoj su mjeri eliminisani. Iz Vodovoda poručuju da nestašica vode nema i da ekipe na terenu otklanjaju redovne i svakodnevne kvarove. Većih problema imaju samo stanovnici Trna i Glamočana, koji gotovo redovno nemaju vodu tokom noći zbog preopterećenosti sistema.