Evropski parlament jučer je usvojio najnoviji izvještaj o Bosni i Hercegovini.
U toku amandmanske faze predloženi su brojni amandmani, međutim, pažnji javnosti promakao je amandman Alexsandera Sella, njemačkog europarlamentarca iz političke grupe konzervativaca.
Naime, Sell je zatražio da se u izvještaj uključi amandman sa sljedećim tekstom: “Kako u Bosni i Hercegovini živi više od 50 % populacije koja se identificira sa Islamom, to je faktor koji nosi značajan utjecaj na kompatibilnost države sa članstvom u pravnom, historijskom i naslijeđu temeljnom na vrijednostima članstva”.
Ostaje otvoreno pitanje da li će se o ovakvim ili sličnim prijedlozima oglasiti institucije Evropske unije, a posebno Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, evropski parlament usvojio je 9. jula izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. i 2024. godinu, potvrdivši snažnu podršku kandidaturi BiH za pristupanje EU, ali naglašavajući da je taj proces zasnovan na zaslugama, usklađen s Kopenhagenskim kriterijima i utemeljen na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje.
Izvještaj je usvojen sa 459 glasova za, 130 protiv i 63 suzdržana, prenosi Beta i RSE.
“Pozdravljajući odluku Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, usred promjenjivog geopolitičkog pejzaža, poslije ruske invazije na Ukrajinu, poslanici Evropskog parlamenta priznaju ključne reforme, ali izražavaju zabrinutost zbog zastoja u napretku i slabe implementacije”, navodi se.
U izvještaju se poziva na provođenje potrebnih ustavnih i izbornih reformi, kao i na napore za jačanje demokratskih institucija i vladavine prava te borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Poslanici Evropskog parlamenta, navodi se dalje, oštro su osudili “razdornu retoriku i secesionističke politike, posebno one koje promovišu predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i rukovodstvo RS-a”, zbog čega su pozvali EU da preduzme odlučne mjere, uključujući i ciljane sankcije, kako bi se “suprotstavila destabilišućim snagama koje prijete stabilnosti zemlje i evropskoj bezbjednosti”.
U izvještaju se naglašava i zabrinutost zbog “zlonamjernog stranog miješanja i kampanja dezinformacija stranih aktera, posebno Rusije i Kine, koje narušavaju povjerenje javnosti u EU”.