Federacija BiH nije donijela novi Zakon o robnim rezervama, a dok se čeka potez nadležnih, ZDK je riješio problem. U Republici Srpskoj nadležnost dijele Vlada i lokalne zajednice
Na federalnom nivou još uvijek se čeka izrada novog Zakona o robnim rezervama, dok je u Republici Srpskoj Javno preduzeće “Robne rezerve” u stečaju, a poslovi vezani za interventne nabavke podijeljeni su između Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica. Iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji ističu da je u izvještaju revizije učinka iz 2022. konstatovano da u Federaciji nisu osigurane dovoljne količine roba.
– Zalihe roba u većini direkcija bile su minimalne i dostatne samo za nekoliko dana, dok neke gotovo uopće nisu imale rezerve roba, kažu iz Kabineta generalnog revizora.
Ističu da u pogledu usklađenosti sa evropskim normama nije bilo moguće vršiti poređenje, jer postojeći okvir koji nije usklađen ni na federalnom nivou. Ured je dao preporuku da se u saradnji s kantonalnim vladama izvrši detaljna analiza postojećeg sistema i osigura izrada novog Zakona o federalnim robnim rezervama. 2024. je konstatovano da Vlada Federacije BiH još uvijek nije postupila po preporukama. A NSRS je 2017. usvojio Zakon o interventnim nabavkama.
– Predmetnim zakonom promijenjen je sistem funkcionisanja robnih rezervi, a poslovi vezani za interventne nabavke podijeljeni su između Vlade, odnosno Ministarstva trgovine i turizma RS-a i lokalnih zajednici, kažu nam iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a.
Poručuju da su predmet zakona: osnovni poljoprivredni i industrijsko-prehrambeni proizvodi, određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal, energetski proizvodi, derivati nafte. Direktor Kantonalne direkcije robnih rezervi ZDK-a, objašnjava kako zapravo funkcioniše sistem robnih rezervi, jer smatra da nepoznavanje materije dovodi do unošenja nemira i straha što nikome nije od koristi.
– Robne rezerve ZDK-a, kao i svih drugih u FBiH, temeljile su se na zakonskim rješenjima, u najvećoj mjeri, prepisanim iz bivše nam države. Ta država imala je socijalističko društveno uređenje, sa zatvorenim tržištem baziranim na dogovornoj ekonomiji, redovnom služenju vojnog roka,,,jakoj” JNA i na njoj naslonjenim robnim rezervama, a sve zaštićeno državnom tajnom.
I sve je to nekako i funkcioniralo u doba rata i kratko vrijeme iza kada je cijela država bila usmjerena na obranu, a tako i svi resursi i sama opskrba usmjerena prema robnim rezervama. No u mirnodopsko vrijeme, vrijeme tržišne ekonomije, otvorenih postupaka javnih nabavki, slobode pristupa informacijama i novih zakonskih odredbi klasificiranja tajnosti podataka, robne rezerve, temeljene na starim zakonskim rješenjima, kao da su se,,pogubile”, kaže Zoran Martinović, direktor Kantnalne direkcije robnih rezervi ZDK-a.
Objašnjava da je Vlada ZDK-a putem Kantonalne direkcije robnih rezervi, u više navrata, organizovala radne sastanke ukazujući na probleme i apelirajući na potrebu donošenja novog zakona koji će biti usklađen sa zemljama EU. Kako rješenja nisu dolazila s federalne razine, Vlada ZDK-a je pokrenula proceduru, a Zakon je u konačnici usvojen u junu prošle godine. Martinović upozorava da u posljednje vrijeme svjedočimo bombastičnom izvještavanju.
– Postavljamo pitanje: “Zar neko doista misli da bogata Njemačka ima u svojim skladištima robne zalihe za 90 miliona stanovnika”? Jasno da nema. Slijedeći primjere dobre prakse susjedne Hrvatske, članice EU-e, čiji je kriterij za određivanje vrste i količine roba da se u robnim zalihama nalaze one robe koje bi osigurale osnovnu opskrbu za oko 50.000 građana, ili oko 2 posto od ukupnog broja stanovnika RH, Vlada ZDK-a je na sjednici sedmog februara 2025. usvojila Srednjoročni programa robnih rezervi 2025. -2029. kojim je odredila bilancu robnih rezervi koja je čak i prevelikih 10 posto ukupnog broja nastanjenih u ZDK-u, ističe naš sagovornik.
Kaže da je trenutna vrijednost robnih rezervi na zadovoljavajućem nivou i u skladu sa standardima u zemljama EU-a. I iz Tuzlanskog kantona kažu da je stanje robnih rezervi na području TK-a na zadovoljavajućem nivou, bar što se tiče osnovnih životnih namirnica. A struka smatra da je tajnost podataka o robnim rezervama problematična.
– Kada je riječ o mogućnostima korištenja robnih rezervi, one su u ovom slučaju definitivno ključni problem, jer čak i ako želimo povjerovati da rezervi ima dovoljno, mada o tome naravno nemamo nikakvih dokaza, problem je što se one već decenijama praktično ne koriste na pravi način, ako se uopšte koriste. Možda je neki dio robnih rezervi korišten u slučajevima prirodnih nepogoda, ne znamo, jer podaci o tome nisu bili tako javni i transparentno dostupni, ali ono što znamo sa sigurnošću je da robne rezerve nisu korištene u intervencijama na tržištu, kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Smatra da tajnost podataka izaziva nesigurnost i može kod nekih izazvati i paniku, koliko god, možda, ona bila pretjerana.
