Faktički, u Hrvatskoj je izmjenama Pravilnika o javnim nabavkama uspostavljena primjena principa “ovog hoću-ovog neću” i stvoren mehanizam za uklanjanje s tržišta “nepodobnih”
Autor: Semira Degirmendžić
Nakon što je Saša Magazinović, državni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, objavio informaciju i upozorenje da je u Hrvatskoj odnedavno na snazi Pravilnik koji omogućava zabranu učešća u javnim nabavkama u toj zemlji bh. komapanijama, Raport objavljuje kompletne izmjene i dopune tog pravilnika u postupcima javne nabave u Hrvatskoj.
Naime, u izmjenama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave u Hrvatskoj, koji su stupili na snagu 26. juna dodati su novi članovi, a koji iz postupka javnih nabavki u toj zemlji mogu isključiti kompanije iz zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA).
BiH nije potpisnica sporazuma
BiH nije potpisnica ovog sporazuma i sada bi posljedice toga mogli trpjeti bh. privrednici i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama Evropske unije. Ali, ne svi.
To se jasno iščitava i iz izmjena Pravilnika u Hrvatskoj koji reguliše tu oblast i “vrag se krije u detaljima”.
Jer, u Pravilniku ne piše da naručitelj roba i usluga javnih nabavki u Hrvatskoj mora odbiti ponuđače iz zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), nego ih može odbiti, što nije imperativna norma.
“Naručitelj može odredbama u dokumentaciji o nabavi zabraniti pristup postupku nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) ni druge međunarodne sporazume, a koji su obvezujući za Evropsku uniju, ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabave”, stoji u prvoj izmjeni Pravilnika u Hrvatskoj.
Moguće zloupotrebe
Ključno u ovoj i još nekoliko izmjena Pravilnika u Hrvatskoj jeste to da naručitelji iz susjedne države mogu, ali nisu obavezni propisivati zabranu pristupa javnim nabavkama svim firmama iz BiH.
To prema ocjenama Raportovih sagovornika, od kojih su neki do sada nesmetano učestvovali u procesu javnih nabavki u Hrvatskoj, može biti diskriminatorno i predmetom zloupotreba prema određenim ponuđačima iz BiH.
Naime, očekivanja su da će dosta naručitelja roba i usluga u Hrvatskoj ovaj pravilnik primjenjivati na način da će im on biti osnova za eliminaciju njima iz nekog razloga nepodobnih firmi iz BiH, a da će istovremeno poslužiti za favoriziranje drugih firmi iz naše države.
Naši sagovornici smatraju da će se na ovaj način prije svega eliminisati u javnim nabavkama u Hrvatskoj sve one firme koje su do sada bile konkurenti firmama prvenstveno iz Hercegovine i povezanih s politikom HDZ-a BiH.
Legalizacija principa ‘ovog hoću-ovog neću’
I dok za neke kompanije iz BiH u Hrvatskoj sada postoji mogućnost da budu odbijene da učestvuju u javnim nabavkama uz obrazloženje da dolaze iz zemlje koja nema potpisan Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA) druge firme će prema istom tom pravilniku moći biti “propuštene” da učestvuju u javnim nabavkama u Hrvatskoj.
Jer, Pravilnik kaže da naručitelj “može”, a ne da “mora” zabraniti pristup nabavci privrednicima iz zemalja koje nemaju potpisan navedeni sporazum.
Faktički, u Hrvatskoj je izmjenama ovog pravilnika uspostavljena slobodna primjena principa “ovog hoću-ovog neću” i to ne po kriteriju cijene i kvalitete, čak ne i po onom da li dolazi ili ne dolazi iz zemlje koja nema potpisan GPA.
Evidentno, stvoren je mehanizam za uklanjanje s tržišta javnih nabavki po nečijoj ocjeni “nepodobnih”, a što nikako ne može biti kriterij koji je u skladu s propisima EU.
Ne znaju šta im se dešava u oblastima
No, o ovoj temi u BiH sigurno će još biti govora, jer se Pravilnik u Hrvatskoj primjenjuje odnedavno, a posljedice za bh. privrednike tek će biti vidljive.
Ono što je indikativno jeste da su institucije BiH šutjele o ovom problemu, a sada će morati odgovoriti na sva pitanja koja je nadležnima u vezi s ovom temom uputio državni poslanik Magazinović.
Raport je kontaktirao Vjekoslava Vukovića, predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, kojoj je Magazinović u vezi s novim pravilnikom u Hrvatskoj i posljedicama za bh. privrednike također uputio pitanja u vezi ove problematike.
Vukovića smo pitali da li je upoznat s primjenom novog pravilnika i kako će se on odraziti na bh. privrednike.
No, Vuković je kazao da nije upoznat s tim niti je vidio Magazinovićevo upozorenje. Kaže, kada dobije pitanja koja su upućena Komori, on će se o njima očitovati.
Nažalost, ovo je još jedan primjer i slučaj kada institucije u BiH i njihovi čelnice ne znaju šta se dešava u oblastima za koje su nadležni, a kada njih i javnost na to upozore parlamentarci, onda im to i nije drago, što se pokazalo u brojnim dosadašnjim slučajevima.
