Riječ je o stanju stalne distrakcije i preopterećenja kognitivnih sposobnosti koje asocira na pucketanje kokica u mikrovalnoj peći.
Brzi protok informacija jedna je od temeljnih odredbi savremenog svijeta. Prijelaz s analognih na digitalne uređaje nosi sa sobom određene promjene pa je tako u posljednje vrijeme pažnju privukao fenomen koji je popularno nazvan popcorn brain.
Sam termin iskovao je 2011. godine David Levy, istraživač i profesor u informatičkoj školi UW iSchool Univerziteta u Washingtonu. Riječ je o stanju stalne distrakcije i preopterećenja kognitivnih sposobnosti koje asocira na pucketanje kokica u mikrovalnoj peći.
Do ovog fenomena dolazi kada se mozak toliko navikne na pretjeranu stimulaciju – otvaranje novih tabova, stalno scrollanje i provjeravanje novih obavijesti – da i sam počne oponašati frenetični tempo digitalnog svijeta.
Studije su pokazale da dosljedno korištenje telefona, računara i društvenih mreža ima učinak na to kako naš mozak obrađuje informacije. Prilikom recepcije novih informacija dolazi do oslobađanja dopamina, koji predstavlja nagradu za mozak i potiče nas da nastavimo ciklus traženja i primanja novih podražaja. Upravo zbog toga, naše misli lete na sve strane i podsjećaju na skakutanje kokica.
Dugoročno gledano, ovakav mentalni nemir dovodi do promjene rada mozga. Iako su istraživanja još uvijek u toku, trenutni dokazi upućuju na to da kontinuirana izloženost stimulativnim digitalnim okruženjima može uticati na kognitivne funkcije i mentalno zdravlje.
Ne radi se toliko o oštećenjima mozga, nego o svojevrsnom prilagođavanju koje može dovesti do određenih problema. Prije svega, posljedica je sve teže zadržavanje pažnje, a samim tim i svakodnevne aktivnosti poput čitanja i pisanja te sposobnosti analitičkog i kritičkog mišljenja postaju izazovne. Problemi s ovim sposobnostima utječu i na naše mogućnosti učenja, pamćenja i regulacije emocija, a pop corn brain može dovesti i do smanjenja produktivnosti, povećanja nivoa stresa te anksioznosti.
Zastrašujuće, zar ne? Najstrašnija je stvar zapravo što su danas komunikacijske tehnologije toliko isprepletene s našim društvenim životom da odricanje jednostavno nije opcija. No, ipak postoji nekoliko stvari koje možemo napraviti kako bismo smanjili njihov učinak na naše mentalno stanje. Na primjer, preporučuje se odrediti razdoblje u kojem nećemo koristiti uređaje i dopustiti svom mozgu da se odmori.
Osim toga, meditacija i usredotočenost na obavljanje jednog zadatka mogu pomoći pri vježbanju fokusa. Dokazano je i da boravak u prirodi može smanjiti stres i pozitivno utjecati na kognitivne funkcije. Preporučuje se i da ispunite slobodno vrijeme aktivnostima koje ne uključuju zaslone, poput čitanja, tjelovježbe, te slikanja i ostalih oblika kreativnog izražavanja.
