Gosti današnjeg izdanja rezime bili su Sanela Kuko, stručna savjetnica za reformu visokog obrazovanja u Ministarstvu za obrazovanje i nauku FBiH i Enes Hašić, direktor Agencije za unapređenje visokog obrazovanja BiH.
Hašić kaže da je činjenica da svaki bolesni organizam mora doći do jedne faze eskalacije te bolesti da bi se možda bolest riješila, da bi se ušlo u sistemsko rješavanje bolesti.
“Generalno u obrazovanju postoje već dugo bolesna stanja koja nisu prirodna i nisu potrebna ovom društvu. Mogu se ona pravdati situacijom da je nakon rata nedostajalo kadrova, da se radila reforma odnosno transformacija škola, ali generalno mislim da jedno opredjeljenje u kojem neko stiče zvanje, a ne znanje nije dobro za budućnost društva. Nažalost, na ovakve pojave su na kraju morali ukazati organi otkrivanja i gonjenja i to je dobro s tog aspekta. Nije dobro što se dešava, ali i ovaj aspekt je dobar jer vjerujem da se sad stvaraju ozbiljne pretpostavke da uđemo u jedan postupak ozbiljnijeg tretiranja obrazovanja uopšte, posebno visokog obrazovanja.”
Kuko pojašnjava da Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH ima koordinirajuću ulogu u smislu da vrši poslove koordinacije, planiranja aktivnosti u domenu predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i nauke i tehnologije.
“S tim u vezi imamo značajnu ulogu u harmoniziranju odnosa unutar FBiH kada je u pitanju visokog obrazovanje. Kada govorimo o donošenju zakona nadležnost je na nivou kantona.”
Kuko: Svaki poslodavac ima pravo da provjeri vjerodostojnost diploma zaposlenih
Hašić naglašava da pitanje obrazovanja ne bi trebalo promatrati kao političko pitanje.
“Nažalost, kod nas sve postane političko pitanje. Jedna ukupna orjentacija društva, promjena svijesti u društvu, orjentacija ka društvu znanja, ka društvu u kojem će svi imati jednake šanse bi trebala biti, prije svega, politička odluka. Dok god naše politike ne odluče da se na određeni način izvuku iz toga i njima bi bilo lakše. Interes svih politika bi morao biti isti u obrazovanju, a to je kvalitetno obrazovanje. Mislim da je vrijeme da se mora ući u dublji reformski proces, pogotovo visokog obrazovanja, mora se harmonizirati na prostoru cijele BiH.”
O reviziji diploma u federalnim institucijama Kuko kaže da je Vlada FBiH 2019. godine pokrenula taj proces.
“Ukoliko smo provjerili diplome u svim tim tijelima i ustanovili kakvo je stanje, nemamo potrebu opet provjeravati istu diplomu. Ali tmao gdje postoji određeno novo zapošljavanje svaki poslodavac ima pravo da provjeri vjerodostojnost te diplome.”
Hašić smatra da u svim sferama društva previše i bespotrebno komplikujemo.
“Skloni smo da ono što je relativno jednostavno učinimo komplikovanom. Mi u BiH imamo 12 “mini državica” u oblasti obrazovanja koje vrlo rijetko koordiniraju. Iskomplikovali smo sistem. Komplikacije nastaju iz toga što ne želimo da vodimo stvarni dijalog. I politike se miješaju zato što struka ne vodi dijalog. Izdvajanje za nauku u BiH 0,2%.”
Kuko ističe da Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH ima jako dobru saradnju sa strukom.
“Uvijek se trudimo i da uključimo struku i da čujemo struku. Zaista nastojimo da budemo otvoreni, transparentni, da čujemo i struku i studente.”
Navodi da mladi koliko pokažu interesa toliko dobiju i odgovora po pitanju svojih prava.
Hašić: Dolaze generacije kojima treba kvalitetno znanje i obrazovanje
Hašić smatra da su studenti malo letargični.
“Između ostalog i zbog činjenice da ma kakav bio uspjeh tog studenta neće baš biti potpuno po završetku studija prepoznat u društvenom sistemu. I jedna letargija je prisutna. Mora da se stvori sinergija između akademske zajednice i studenata. Moramo stvoriti studente koji će živjeti sljedećih 50-60 godina. Moraju biti spremni za izazove koje donosi novo vrijeme.”
O provođenju bolonjskog sistema u BiH Kuko kaže da je proces bio dug, te da je donio izazove, ali i određena rješenja.
“Okvirni Zakon o visokom obrazovanju BiH je stvorio preduvjet da se radi na harmonizaciji na nivou kantona. Bolonja nas je usmjerila ka internacionalizaciji, mobilnosti, ka osiguranju kvalitete. To je dalje uključilo određeni niz reformi koje je trebalo poduzeti. Dalje slijedi akreditacija studijskih programa. Bolonja je donijela određene značajne reforme i značajnu harmonizaciju u visokom obrazovanju u BiH.”
Hašić smatra da je bolonjski sistem nekada i previše integrisan u obrazovni sistem BiH.
“Pogrešno je ponekad shvaćen i tumačen. Mi moramo raditi na kvalitetu visokog obrazovanja. Ova pošast otvaranje velikog broja obrazovnih ustanova i brzih diploma, vjerujem da već lagano prolazi. Dolaze generacije kojima treba kvalitetno znanje i obrazovanje.”
federalna.ba
