Umjesto prvobitno najavljenih 35%, carine za robu iz Bosne i Hercegovine prilikom izvoza u Sjedinjene Američke Države iznosit će 30%, s primjenom od 1. augusta. Odluku je donio američki predsjednik Donald Trump, pravdajući je dugogodišnjim trgovinskim deficitom i carinskim barijerama BiH.
Donald Trump, predsjednik SAD-a je to najavio u pismu poslanom Predsjedništvu BiH.
“Godinama smo raspravljali o našim trgovinskim odnosima s Bosnom i Hercegovinom i zaključili smo da se moramo odmaknuti od ovih dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita uzrokovanih carinskim i necarinskim politikama i trgovinskim barijerama Bosne i Hercegovine. Naš odnos je, nažalost, daleko od recipročnog. Počevši od 1. augusta 2025. godine, Bosni i Hercegovini ćemo naplaćivati carinu od samo 30 posto na sve proizvode poslane u Sjedinjene Američke Države”, napisao je, između ostalog, Trump u navedenom pismu.
Na objavljenoj listi zemalja kojima se uvode veće carine nalazi se i BiH, kojoj stopa raste s dosadašnjih 12 na 30 posto. Najveći udar očekuje firme iz namjenske industrije, kao i iz metalske, elektro, hemijske, drvne i prehrambene.
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini godine u SAD izvezla robe vrijednosti preko 130 miliona KM, dok je u cijeloj 2024. godini izvoz iznosio 234 miliona KM. Međutim, SAD učestvuju sa samo 1% u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH.
“Od ukupne razmjene 1% se odnosi na Sjedinjene Američke Države”, kazao je u aprilu ove godine Ahmet Egrlić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktne posljedice po državu nisu velike, ali bi kompanije mogle pretrpjeti gubitke. Stručnjaci poručuju da je rješenje povećanje produktivnosti, jer bi povećanje cijena moglo umanjiti potražnju.
“To utječe na njihovu konkurentnost, ali s druge strane može biti izazov da te kompanije podižu svoju konkurentnost da budu cjenovno prihvatljivije. To treba sagledati u kontekstu carinske politike Sjedinjenih Američkih Država prema drugim državama – prema zemljama u kojima se nalaze konkurenti, vjerovatno će se carine dizati i njima, tako da sa stanovišta Bosne i Hercegovine tu nema značajnijih posljedica”, pojasnio je Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac optužio je politiku Trojke, jer njegov prijedlog o nultim carinama na američku robu nije usvojen. Do 1. augusta, jedina mogućnost ostaju pregovori, jer Trump upozorava da bi reciprocitet iz BiH mogao izazvati oštrije mjere.
“Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povisiti carine, iznos za koji ih odlučite povisiti bit će dodan na 30 posto koje naplaćujemo. Molimo vas da shvatite da su ove carine nužne kako bi se ispravile dugogodišnje carinske i necarinske politike i trgovinske barijere u Bosni i Hercegovini, koje uzrokuju ove neodržive trgovinske deficite protiv Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj deficit predstavlja veliku prijetnju našoj ekonomiji i, doista, našoj nacionalnoj sigurnosti!”, navodi se dalje u Trumpovom pismu.
Iako su pregovori jedina šansa za izbjegavanje udara, analitičari upozoravaju da bi eventualno smanjenje carina za BiH moglo otvoriti pitanja i prema drugim državama. BiH, kao mala ekonomija, teško može voditi trgovinski spor sa SAD-om.
“To treba shvatiti kao prijetnju i nije se igrati sa Sjedinjenim Američkim Državama kao trgovinskim partnerom. Mi smo tu u nezavidnoj poziciji, nemamo apsolutno nikakav manevarski prostor. Prihvatit situaciju kakva jest i unutar toga tražiti nekakav manevarski prostor koji opet adresira na same kompanije koje posluju sa Sjedinjenim Američkim Državama da iznalaze mogućnost za veći nivo produktivnosti”, upozorio je Šunje.
Najveći teret snosit će industrija. Iako država neće pretrpjeti direktne štete, posljedice se mogu preliti na izvoz, a posredno i na zaposlenost.
