Marketing

Nekada su zaposleni sa srednjom stručnom spremom činili srednji sloj društva, a to je značilo da ne moraju razmišljati o hrani i računima, ali i da mogu sebi priuštiti nešto više – odmore, odlaske na koncerte, ili pozorišne predstave. Danas je život drastično drugačiji.

Srednji sloj u BiH je nestao, a život se sveo na puko preživljavanje. Potrošačka korpa je više nego dvostruko veća od prosječne plate. Kvalitet života je sve lošiji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u BiH u 2012. godini iznosila je 826 KM, 2013. je bila 827 KM, 2014. godine 830, koliko je iznosila i u 2015. godini.

Prosječna plata u BiH je prije 10 godina iznosila oko 830 maraka, a sada je oko 1.370 KM. Istina, rasla je, ali ne u onoj mjeri koliko su porasli troškovi života.

Cijene rastu, kupovna moć građana slabi, a životni standard opada. Zbog sve većeg jaza između prihoda i troškova života građani sa svojim prosječnim primanjima teško preživljavaju od prvog do prvog.

Cijene rastu i na tržnicama, a vidno slabljenje kupovne moći stanovništva najviše osjete trgovci.

Ljudi kupuju na grame, uzimaju po dva paradajza, dva krastavca – kažu trgovci.

– Niti se živi niti se preživljava – ovo je lagano umiranje, a sigurno. Jer ovdje ne možete preživjeti, nemate sredstava za život, ni za što – komentarišu građani.

A poskupljenja se nižu. I dok je prosječna plata prije 10 godina bila 800 KM, u to vrijeme je potrošačka korpa na nivou BiH iznosila 800 KM.

Danas je prosječna plata dovoljna tek za hranu. Iako inflacija, prema službenim podacima, stagnira te trenutna godišnja iznosi oko 2 posto, to, nažalost, ne znači da stagniraju i cijene – one samo sporije rastu.

Prije jedne decenije građani BiH su za 1.000 KM mogli kupiti od 25 do 50 posto više hrane, u zavisnosti od proizvoda koji im se nađu u korpi, te utočiti oko 20 posto više goriva na pumpama, nego danas.

Pokazuje to analiza uporednih podataka iz 2014. i 2024. godine. Za spomenutu svotu novca danas se, pojedinačno gledajući, može kupiti 120 kilograma manje riže, 150 kilograma brašna, 23 kg teletine, a svinjetine 21 kilogram manje nego 2014.

Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju piletina. Nekada su građani BiH za 1.000 maraka mogli kupiti 178 kilograma tog mesa, a danas, deset godina poslije samo 147.

U slučaju ulja taj deficit iznosi 92 litre, mlijeka 203, a goriva 65 litara. Slična je situacija i kada je u pitanju vrijednost jednog kvadratnog metra stambenog prostora – cijene su gotovo udvostručene, piše Večernji list BiH.