Uvodi se godišnji dodatak na penziju za sve korisnike penzije, odnosno tzv. 13. penzija, koja će biti vezana za godine penzijskog staža
Novi Zakon o penzijskom osiguranju (ZOMO) u Hrvatskoj, koji je danas upućen u e-Savjetovanje, predviđa donošenje nove formule za usklađivanje penzija, godišnji dodatak na penziju, kao i mjere za duži ostanak u svijetu rada, najavio je resorni ministar Marin Piletić, predstavljajući predloženi zakon.
„Ciljevi reforme su povećanje penzija u Hrvatskoj, smanjenje razlika, omogućavanje veće participacije penzionera na tržištu rada jer su trendovi uzlazni i vjerujem da interes postoji, a podstičemo i duži ostanak u svijetu rada“, rekao je ministar rada, penzijskog sistema, porodice i socijalne politike.
Planirano da stupi na snagu u julu
Planirano je da novi ZOMO stupi na snagu u julu. Piletić ističe nužnost prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, ekonomskim okolnostima i demografskim izazovima, naglašavajući još uvijek kratak prosječan penzijski staž koji u Hrvatskoj iznosi prosječno 31 godinu.
13. penzija vezana za godine staža
Jedna od novina koju zakon predviđa jeste i već poznata formula za usklađivanje penzija prema povoljnijem indeksu rasta plata ili cijena, s uvođenjem stope 85:15 u korist povoljnijeg indeksa, što će se primijeniti na sve penzionere u Hrvatskoj.
„Tu je i povećanje dodatnog staža za 12 mjeseci po svakom rođenom ili usvojenom djetetu, što je i demografska i penzijska mjera s ciljem smanjenja rodnog jaza između penzija žena i muškaraca, a što će povećati penziju za oko tri posto po djetetu“, dodao je Piletić.
Uvodi se godišnji dodatak na penziju za sve korisnike penzije, odnosno tzv. 13. penzija, koja će biti vezana za godine penzijskog staža, dodatno naglašavajući značaj dužeg ostanka u svijetu rada. Prva isplata očekuje se već krajem godine.
Ukinuta ograničenja i bonifikacija
U vezi s bonifikacijom za duži ostanak u svijetu rada, ukida se uslov od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će prosječno povećati penziju za 40 eura. Predlaže se i ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 70 godina, što će u prosjeku povećati penzije za 57 eura za 127.000 korisnika.
Povećanje invalidskih penzija i prava na porodične penzije
Rad uz penziju već je moguć, ali Piletić navodi da smatraju da je došlo vrijeme, i zbog potreba tržišta rada, da se rad omogući i u punom radnom vremenu, uz isplatu polovine penzije nakon navršenih 65 godina života.
Planirano je i povećanje invalidskih penzija kroz povećanje penzijskog faktora sa 0.8 na 0.9, što će 218.000 korisnika donijeti povećanje od 74 eura.
Također se predlaže povećanje najniže penzije sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti penzije (AVM), a kada su u pitanju porodične penzije, briše se uslov da vanbračna zajednica mora postojati najkasnije na dan 28. marta 2008. godine, čime se omogućava i vanbračnim partnerima pravo na porodičnu penziju.
Cilj: Prosječna penzija od 800 eura
Piletić ističe kako sve ove mjere imaju za cilj ispunjenje vladinog programa, odnosno da prosječna ukupna penzija u Hrvatskoj do kraja mandata iznosi 800 eura. Predstavnici penzionera pozdravili su pozitivne promjene, ali su naglasili da i dalje postoji prostor za poboljšanje.
Zahtjevi penzionera i prijedlozi za poboljšanje
Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna poručila je da ne odustaju od zahtjeva da usklađivanje penzija bude stopostotno. Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević također je najavio zalaganje za dodatna poboljšanja.
U vezi s godišnjim dodatkom, glavni sekretar Sindikata penzionera Igor Knežević naveo je kako traže zakonsku definiciju vrijednosti jedne godine penzijskog staža u odnosu na aktualnu vrijednost penzije.
Govoreći o majkama, upozorio je da će samo novo penzionisane majke imati pravo na dodatni staž od 12 mjeseci po djetetu, čime će se stvoriti tri kategorije penzionisanih majki, a one koje su otišle u penziju prije 2019. neće imati nikakvo povećanje, što SUH smatra diskriminatornim.
