Marketing

Izaslanici iz Bakua i Jerevana pripremili su se da se sastanu u Briselu na razgovorima u utorak, dok su hiljade izbjeglica pobjegle iz Nagorno-Karabaha nakon što je Azerbejdžan munjevito zauzeo enklavu većinski nastanjenu etničkim Armencima.

Prošle sedmice, ofanziva snaga Bakua uspostavila je kontrolu Azerbejdžana nad otcijepljenim regionom, prisiljavajući armenske borce da se razoružaju.

Sastanak u utorak u Briselu bit će prvi takav susret od ofanzive, ali je planirano da se lideri dvije zemlje sastanu sljedećeg mjeseca.

Simon Mordue, glavni diplomatski savjetnik predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, predsjedavat će razgovorima, rekla je Michelova glasnogovornica.

Azerbejdžan i Armeniju, zajedno sa “teškašima” EU Francuskom i Njemačkom, predstavljat će njihovi savjetnici za nacionalnu sigurnost.

Nekoliko dana nakon borbi, prve izbjeglice su stigle u Armeniju u nedjelju i do sada je ušlo 6.650 ljudi, saopćio je u ponedjeljak Erevan.

Novinari AFP-a vidjeli su izbjeglice kako se gomilaju u humanitarno središte postavljeno u lokalnom pozorištu u gradu Gorisu kako bi se registrirali za prijevoz i smještaj.

Separatistička država
Hiljade etničkih Armenaca u ponedjeljak je napustilo otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah, čekajući u redu za gorivo i zakrčivši put prema Armeniji nakon što je njihovu desetljećima staru separatističku državu porazio Azerbejdžan u vojnoj operaciji.

Rusija, čija vojska ima vojnu bazu na ovom području, nije poslala pomoć niti je ikako reagovala, te je ove ljude kojima je garantovala pomoć ostavila doslovno na cjedilu. Rusija, dominantni akter u CSTO (Organizacija sporazuma o kolektivnoj sigurnosti), dugo je vremena bila glavni mirovni posrednik u regiji južnog Kavkaza, koja se graniči s Turskom i Iranom, u kojoj su Armenija i Azerbejdžan vodile dva velika rata od raspada Sovjetskog Saveza u 1991.

Rusija je poslala 1.960 vojnika u okviru mirovih snaga u tu regiju u okviru sporazuma o prmirju iz 2020. koji je donio mali očigledni napredak u privoljavanju dviju strana da riješe otvorena pitanja među kojima su demarkacija granica i pravni status Nagorno-Karabaha i etničkih Armena koji tu žive.

Vodstvo 120.000 Armenaca koji Nagorno-Karabah nazivaju domom reklo je agenciji Reuters u nedjelju da ne žele živjeti u sastavu Azerbejdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja.

U glavnom gradu Nagorno-Karabaha, poznatom kao Stepanakert u Armeniji i Kankendi u Azerbejdžanu, mase ljudi utovarale su stvari u autobuse i kamione dok su krenule prema Armeniji.

Izbjeglice koje su stigle do Armenije rekle su Reutersu kako vjeruju da je historija njihove otcijepljene države završena.

“Niko se ne vraća – to je to”, rekla je Reutersu Anna Agopian, koja je stigla do Gorisa, pograničnog grada u Armeniji. “Mislim da je tema Nagorno-Karabaha sada zauvijek gotova.”