Sa prvim februarskim danima Republiku Srpsku zadesio je novi talas poskupljenja, ali i otpuštanja radnika u određenim djelatnostima. Ministarka finansija u Vladi RS najavila je da kreću kontrole…
Takva je situacija na terenu a kao jedinog krivca za ovakvo stanje poslodavci upiru u Vladu Republike Srpske i odluku da sa 750 na 900 KM poveća iznos minimalne plate. Da će doći do povećanja cijena upozoravalo je i Udruženje trgovaca Republike Srpske , koje je, , doduše, kalkulisalo sa prvobitno zamišljenim iznosom nove minimalne plate u RS od 1050 KM, koji je predložio Predsjednik Republike Srpske.
Oni su tada analizirali stanje za 2024. godinu (sa iznosom plate od 1050 KM a ne 900 KM) te utvrdili da će doći do povećanja cijena artikala koji nisu ograničeni maržom i do 20 posto kako bi se dostigao iznos potreban za isplatu plata.
Iako tvrde suprotno, vlastima odgovaraju veće cijene i veće plate, u to nema nikakve sumnje. Nema nikakvog društvenog bunta. Niko ne reaguje, pa tako dok je parola “ćuti, dobro je”, neće ni biti nikakve reakcije vlasti. Već se hvalimo rekordnim prihodima za januar, nema sumnje da će istorijski biti oboreni i iznosi za februar.
Srpska info je prije nekoliko dana objavila kako je, prema nezvaničnim informacijama, “prevagnula želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način (povećanjem iznosa minimalne plate) obezbijede veći prihodi u budžet po osnovu poreza i doprinosa”. Istovremeno ovaj list se pita da li je nedavno održani sastanak Predsjednika RS sa poslodavcima, gdje se razgovaralo o efektima minimalne plate po ekonomiju Srpske, zapravo pokazatelj da nije imao prave informacije u vezi sa ovim, mada je nakon sastanka Milorad Dodik bio izričit da se minimalna plata smanjivati neće.
Podsjetimo, veće plate znače veće prihode po osnovu uplaćenih doprinosa, a veće cijene (zbog rasta minimalnih plata) podrazmijevaju veće prihode po pitanju indirektnih poreza. Računica jasna.
Poslodavci i dalje smatraju da iznos treba smanjiti na 800 KM. Oni su i ranije upozorili su da će povećanje minimalca na iznos od 900 KM ugasiti desetine hiljada radnih mjesta.
„Već imamo kompanije koje su počele otpuštati, a neke najavljuju otpuštanje radnika. Najugroženiji su oni koji su najsiromašniji poslodavci, a oni se nalaze u nerazvijenim mjestima. To će biti veliki udar za ta mala mjesta“, rekao je za Federalnu TV Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS
Na drugu stranu jesu li zaista efekti povećanja iznosa minimalnih plata toliki da je momentalno moralo doći do poskupljenja? Ako pitamo potrošače, poskupljenja nisu opravdana.
Murisa Marić, izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” rekla je u izjavi za Srpska info da povećanja cijena nisu opravdana jer nisu povećane cijene žitarica, brašna, goriva, električne energije, sve ono sa čim svoje poskupljenja pravdaju pekari.
„Nije došlo do tih povećanja, ali su oni podigli cijene. Mislim da ovdje ima puno posla za inspekciju. Na primjer, treba se znati koliko mora da iznosi gramaža kifle, hljeba, bureka, kolika količina mesa treba da bude unutra da bi opravdali ovako visoke cijene. Jedna pekara je podigla cijenu hljeba sa 1,8 na 2,19 KM, a on teži 300, 400 grama. Svi znamo koliko košta kilogram brašna. Cijena jogurta koji se prodaje u pekarama previsoka u odnosu na nabavnu“ rekla je Marić.
Minimalna plata od 900 KM je realna na bazi svih analiza, rekla je u Jutarnjem programu RTRS-a ministarka finansija Zora Vidović dodavši da će se boriti protiv zloupotreba u smislu rasta cijena.
“Tek treba da bude isplaćen minimalac i treba vidjeti efekte i analizirati. Što se tiče rasta cijena, Ministarstvo trgovine već kreće u kontrolu” – rekla je ona, naglasivši da određene privredne grane mogu imati problema, ali da će Vlada Republike Srpske pomoći.
“Borimo se da radnici ne idu vani, već da ostaju u Srpskoj” – navela je rekla je Zora Vidović.
Ekonomista Igor Gavran kaže za BUKU da je Vlada Republike Srpske pogriješila što je neozbiljno pristupila povećanju minimalne plate bez dovoljnih analiza i podataka kojima bi moglo jasno pokazati troškove rada i dobit onih koji sada moraju povećati plate.
“Time bi prikazali koliko njih to može učiniti bez podizanja cijena jer im to raniji nivo dobiti omogućava, odnosno nije ugroženo njihovo poslovanje nego samo privatni interes vlasnika. I naravno da se identifikuju oni pošteni poslodavci koji stvarno posluju na granici opstanka i eventualno zaslužuju neki oblik podrške ili olakšica kako bi zadržali radnike i adekvatno ih platili” kaže Gavran za BUKU.
Što se tiče povećanja cijena Gavran smatra je tu ista situacija kao i kod svih ostalih povećanja cijena u prethodnom periodu.
“Pojavi se dodatni trošak ili čak sama najava dodatnog troška za jedan mali dio privrede, a čak i taj mnogi u tom dijelu na koji se odnosi ga mogu apsorbirati bez podizanja cijena ako žele (smanjiti svoju dobit ili učiniti poslovanje efikasnijim), ali umjesto toga većina privrede automatski digne cijene koristeći isti izgovor bez obzira da li su imali realnog i opravdanog razloga i da li je to bila jedina opcija. I još uz to cijene često povećaju iznad svih granica koje dodatni trošak može objasniti. To smo iskusili i početkom rata u Ukrajini i tokom perioda rekordne inflacije izvan BiH i maltene svaki put kada se pojavi bilo kakva promjena na tržištu” ističe naš sagovornik.
On kaže da kada se desi suprotno onda smanjenja cijena nema.
“Vjerujem da postoje slučajevi u kojima je zaista teško prilagoditi se novim iznosima minimalne plate, ali apsolutno ne vjerujem da su ovako masivna poskupljenja i u ovolikom obimu opravdana. Vlasti bi svakako mogle reagirati i utvrditi zloupotrebu položaja ali bojim se da neće iz najmanje dva razloga: odgovara im da se poslodavci “naplate” od potrošača umjesto sa traže od njih pomoć i svaki rast cijena povećava i javne prihode (prije svega od PDV-a)” zaključuje naš sagovornik.
